Analiza financijske stabilnosti nebankarskog financijskog sektora koja promatra sve rizike kojima je izložen sektor financijskih usluga ukazuje na stabilnost i umjerenu izloženost sistemskim rizicima, iako uz nešto veću izloženost u odnosu na 2019. zbog činjenice da pandemija još uvijek traje te da Hrvatska ima relativno nisku procijepljenost stanovništva na početku 4. pandemijskog vala. Dodatno, postoje i rizici povezani s rastućom inflacijom, pogotovo ako ona neće biti kratkoročne prirode što u slučaju promjene monetarnih politika i rasta troškova financiranja u okolnostima zaduženog privatnog i javnog sektora može staviti kočnicu na daljnji ekonomski rast, a u konačnici i na rast financijskog sektora.

Osim rizika makroekonomskog okruženja, rastu ukupne izloženosti rizicima pridonijela su i globalna kretanja na financijskih tržištima. Rekordno visoka vrednovanja na svjetskim dioničkim tržištima mogu stvoriti rizik iznenadne i snažne korekcije cijena. Tome je doprinijelo okruženje jeftinog novca, relativno niski prinosi koji su se godinama ostvarivali te ubrzana digitalizacija što je dovelo do bojazni da su se na pojedinim tržištima stvorili tzv. cjenovni baloni, odnosno da su se postojeća vrednovanja odvojila od ekonomskih fundamenata. To bi u slučaju korekcije cijena, a posebno s obzirom na inflacijska kretanja, moglo dovesti do realokacije investicijskih portfelja. Većina dioničkih tržišta srednje i istočne Europe premašila je razinu vrednovanja koja su imala prije pandemije, ali se niska likvidnost na domaćoj burzi nije značajnije promijenila zbog čega je većina institucionalnih investitora u potrazi za ulaganjima s većim prinosima na inozemnim tržištima. Također, osim rizika tržišta u okviru kojih sektor financijskih usluga posluje, u 2020. vidljivi su i kratkotrajni rizici ponajviše vezani uz profitabilnost. Zbog povećanih isplata šteta uzrokovanih potresom te manjeg obujma poslova životnog osiguranja došlo je do pada profitabilnosti društava za osiguranje, a manji broj novih ugovora zbog pandemije i poteškoće kod servisiranja postojećih ugovora uzrokovao je nižu profitabilnost i leasing društava, no u ovoj godini je taj rizik ipak smanjen zbog dobre turističke sezone i gospodarskog oporavka. Unatoč pretrpljenom sistemskom šoku, prinosi gotovo svih kategorija UCITS fondova kao i mirovinskih fondova su do kraja 2020. bili blago pozitivni, jači rast ostvaruje se već u ovoj godini, a okruženje niskih kamatnih stopa utječe na produljenje ročnosti ulaganja u potrazi za dugoročno višim prinosima.

Pritom, strukturne ranjivosti sektora financijskih usluga unatoč kriznim okolnostima stagniraju na blago povišenim razinama jer visoka koncentracija ulaganja u obliku državnih obveznica potencijalno sektor izlaže sektor riziku pada vrijednosti tih ulaganja u slučaju rasta kamatnih stopa i naglašava rizik likvidnosti. Ipak, ispitivanje otpornosti na eventualno buduće tržišne i gospodarske poremećaje kroz tzv. stresno testiranje ukazuje da bi sektor financijskih usluga i stresnom scenariju gospodarskog pada i rasta kamatnih stopa zadržao zadovoljavajuću razinu otpornosti.

Na sjednici Savjeta predstavljeni su i prijedlozi Europske komisije o izmjeni i dopuni postojeće direktive Solventnost II. Postojeći regulatorni okvir u prijedlogu potiče (re)osiguravajuća društva na značajnije sudjelovanje u procesima financiranja provedbe temeljnih političkih prioriteta Europske Unije. Temeljni ciljevi direktive su zaštita osiguranika uz istovremeno olakšanje financijskog opterećenja (re)osiguravateljskim društvima. Prijedlog promjena ide u smjeru smanjenja razine kapitalnih zahtjeva za osiguravajuća društva zbog podrške zelenoj tranziciji EU-a i poticanja gospodarskog oporavka kao i budućeg pravnog rasterećenja te eliminiranja nepotrebnih troškova za mala osiguravajuća društva uz bolje prekogranične supervizije i cjeloviti nadzor preko-graničnih osiguravajućih grupa. Nova direktiva za oporavak i sanaciju omogućila bi bolju pripremljenost na rano detektiranje značajnih financijskih poremećaja i preventivno djelovanje, osigurala mehanizme i alate za postupke oporavka i sanacije društava te zaštitila gospodarstvo i porezne obveznike od posljedica mogućih propasti (re)osiguravajućih društava. U slučaju prihvaćanja promjena na EU parlamentarnoj razini, očekuje se postupna primjena i provedba do 2031. godine.

Raspravljajući o statusu svih aktivnosti u pripremi i prilagodbi zakonodavnog okvira za uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, članovi Savjeta Hanfe naglasili su važnost dobre tehničke pripreme i međusobne koordinacije te važnost jasnog informiranja potrošača, posebno u razdoblju dvojnog iskazivanja cijena. U koordinaciji s regulatorom, svi sudionici sektora financijskih usluga omogućit će transparentno obavještavanje uz određena pravila za sve sudionike na tržištu, a bez ikakvih dodatnih troškova za potrošače.