Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić istaknuo je u petak da je u svim godinama od početka porezne reforme bio vidljiv pozitivan povratni efekt rasterećenja na gospodarstvo, koje ukupno od 2017. do danas za građane i poduzetnike iznosi nešto više od 10 milijardi kuna.

Sudjelujući na 4. Poreznoj konferenciji: Porezna politika u post-pandemijskom razdoblju, u organizaciji zagrebačkog Ekonomskog fakulteta i tvrtke Deloitte Hrvatska,, Marić je podsjetio da su početkom 2021. na snagu stupile zakonske izmjene u sklopu petog kruga porezne reforme, dodavši da ni sam nije očekivao toliki broj krugova, s obzirom da se i kolokvijalno kaže, ali je i stručno dokazano da je "najbolji porezni sustav stari porezni sustav".

"I mi ćemo doći u tu fazu kad ćemo morati podvući crtu i reći da to što je napravljeno - je to", rekao je Marić, istaknuvši da sve politike, pa tako i porezna, moraju adekvatno reagirati na sve promjene u okolini.

Kada je riječ o poreznim izmjenama, s prvim danom ove godine između ostalog su nastupila rasterećenja poreza na dohodak, pri čemu su stope snižene s 24 posto na 20, odnosno s 36 na 30 posto, a također smanjen je i porez na dobit s 12 na 10 posto poduzetnicima s godišnjim prihodom do 7,5 milijuna kuna.

Od početka porezne reforme, odnosno 1. siječnja 2017. godine kada su na snagu stupile izmjene iz prvog kruga, ukupno porezno rasterećenje građana i poduzetnika iznosi nešto više od 10 milijardi kuna, kazao je Marić.

Tijekom cijele porezne reforme naglasci su u najvećoj mjeri bili na rasterećenju izravnih poreza, poput dohotka i dobiti. Naime, kako je dodao Marić, poznato je u kakvom financijskom stanju su mirovinski i zdravstveni sustav i koliko je zbog njih sužen manevarski prostor. "Svih tih godina, svako porezno rasterećenje je imalo, na ovaj ili onaj način, pozitivan povratni efekt na gospodarstvo", ustvrdio je Marić.

Primjerice, naveo je, kada je u prvom krugu porez na dobit smanjen s 20 na 18 posto, a za male poduzetnike na 12 posto, naposljetku je u toj godini državni proračun uprihodovao 16 posto više prihoda na ime poreza na dobit.

S druge strane, Hrvatska je vodeća u EU po udjelu neizravnih poreza u BDP-u. Marić je tako apostrofirao da su rijetke zemlje poput Hrvatske koje imaju dvoznamenkastu stopu udjela PDV-a i trošarina u BDP-u. Tako se išlo i na rasterećenja u tom smjeru, no tu ne postoji garancija da će se postići puni efekt, jer primjerice smanjenje PDV-a ne mora značiti i nižu cijenu proizvoda u trgovini, napomenuo je ministar financija.

Ova će godina biti izazovnija od prethodne

Kada je riječ o ovoj godini, Marić je ocijenio da će ona po mnogočemu biti izazovnija od prethodne, s obzirom da u prošloj godini fiskalni kriteriji nisu bili u prvom planu, već osiguranje likvidnosti, kako bi se ona usmjerila prema gospodarstvu s ciljem očuvanja radnih mjesta, izjavio je Marić novinarima.

Rekao je i da su ograničenja ove godine puna veća no lani, kada je riječ o pomoći privatnom sektoru za očuvanje radnih mjesta, u smislu izravnih transfera sredstava iz državnog proračuna, oprosta i odgode poreznih obaveza, kao i nadoknade fiksnih troškova. No, napomenuo je da su određena sredstva u proračunu osigurana, a za razliku od lani, europski fondovi bit će primarni izvor za pomoć gospodarstvu.

Ocijenio je da se država "itekako pokazala" u svim mjerama pomoći gospodarstvu, kada se uspoređuje i s mjerama drugih država, kao i u odnosu na krizu prije desetak godina, kada je nezaposlenost rapidno porasla, dok je sada situacija značajno drugačija. Po pitanju odgoda plaćanja poreza u cilju pomoći gospodarstvu, taj iznos je za oko 75 tisuća poduzetnika koji su zbog pada prihoda na to imali pravo, ukupno dosegnuo oko 4,2 milijarde kuna, izvijestio je Marić.

Ići će se u smanjivanje razlike u poreznom opterećenju između cigareta i tzv. grijanih duhana

Odgovarajući na pitanja novinara o oporezivanju duhanskih prerađevina, Marić je ustvrdio da je oporezivanje cigareta dobro propisano europskim direktivama.

No, napomenuo je da postoji čitav niz novih proizvoda sa sve većim tržišnim udjelom, poput rezanog duhana, grijanih duhana i grijanih tekućina te najavio da će idućih dana izaći s prijedlogom u tom segmentu, koji će ići i u javno savjetovanje. Primjerice grijani duhani, pojasnio je Marić, imaju porezno opterećenje od oko 30 posto u odnosu na ono koje imaju cigarete, što znači da je razlika u oporezivanju oko 70 posto nauštrb cigareta.

"Ići ćemo određenom dinamikom povećanja tog udjela, to je smanjivanja te razlike. No, u svakom slučaju, za grijane duhane još uvijek nemamo europsku direktivu koja će horizontalno propisati određena pravila. Očito i zdravstvena struka tu još mora reći koliko su i jesu li ti proizvodi manje štetni no ovi klasični", izjavio je Marić.

Marić je izvijestio da je do sada na račun državne riznice pri Ministarstvu financija prikupljeno više od 90 milijuna kuna donacija za pomoć potresom pogođenih područja.

Rekao je da će se vrlo transparentno odnositi prema tom novcu i točno precizirati namjenu na koju će ona biti iskorištena.