Ukupni depoziti kod poslovnih banaka, prema posljednjim podacima Hrvatske narodne banke (HNB), krajem studenoga prošle godine iznosili su 246,1 milijardu kuna, što je 0,2 posto manje nego mjesec dana ranije, ali i 3,9 posto nego u studenome 2013. na što je, po ocjeni analitičara Raiffeisenbank Austria (RBA), utjecaja imalo slabljenje kune prema euru.

Ukupni su depoziti krajem studenoga lani bili za 8,6 milijardi kuna odnosno 3,6 posto viši i u odnosu na kraj 2013. godine, dok su prema stanju s kraja listopada smanjeni za 453 milijuna kuna.

Najveći doprinos tom mjesečnom smanjenju ukupnih štednih i oročenih depozita, navode iz RBA, došao je od pada depozita nefinancijskih trgovačkih društava, čiji su depoziti u odnosu na listopad bili niži za 635 milijuna kuna.

No, negativnog je utjecaja imao i pad depozita stanovništva, koji su krajem studenog bili na razini od 167,3 milijardi kuna, što je 290 milijuna kuna ili 0,2 posto manje u odnosu na prethodni mjesec.

Ipak, na razini godine i sektor poduzeća i sektor stanovništva u studenom su zabilježili porast svojih depozita za 2,7 odnosno 2 posto. Pritom, prema podacima iz analize Privredne banke Zagreb, sa stopom rasta od 8,6 posto na godišnjoj razini prednjače kunski depoziti po viđenju, a slijede kunska štednja s 3,3 posto te devizna štednja s 1,7 postotnim povećanjem.

"Moguće je da se jedan dio depozita ovih dvaju sektora na mjesečnoj razini pretočio u tekuću potrošnju i/ili plaćanje dospjelih obveza, no njihov rast na godišnjoj razini upućuje na to da visoka razina potrošačkog pesimizma uz prisutne neizvjesnosti na tržištu rada i dalje podržavaju preferiranu sklonost štednji", ocjenjuju analitičari RBA.

Dodaju kako je, s druge strane, pozitivan utjecaj na visinu ukupnih štednih i oročenih depozita svakako imao rast tečaja eura prema kuni, koji je u promatranom mjesecu porastao 0,6 posto godišnje. Obzirom da u strukturi ukupnih štednih i oročenih depozita devizni depoziti čine preko 78 posto, takvo kretanje tečaja pozitivno je pridonijelo rastu ukupnih depozita iskazanih u domaćoj valuti, zaključuju iz RBA-a.

Analitičari PBZ-a, pak, očekuju da će u 2015. godini rast depozita građana usporiti, uslijed uvođenja poreza na prihode od štednje i nižih kamata na štednju, što će djelomično biti ublaženo rastom neto plaća zbog izmjena poreznih razreda.

U slučaju depozita poduzeća očekuju nastavak rasta "no po nižim stopama uslijed iscrpljivanja učinka fiskalizacije te pada pasivnih kamata, a u okruženju stagnantne ekonomske aktivnosti", navode iz PBZ-a.