"Ekonomski rast u 2016. nadmašit će očekivanja i onih najoptimističnijih", kaže Zrinka Živković-Matijević, direktorica Direkcije za ekonomska istraživanja Raiffeisenbank Austria (RBA).

Početkom godine osam analitičara u anketi Hine očekivalo je prosječan rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) u ovoj godini za 1,2 posto, nakon što je u 2015. gospodarstvo poraslo 1,6 posto.

Međutim, nakon snažnog rasta BDP-a u prvih devet mjeseci ove godine, sada u prosjeku očekuju rast od 2,6 posto, što je više od prosjeka u Europskoj uniji.

Najbrži rast BDP-a od 2008.

U trećem tromjesečju BDP je porastao već osmi kvartal zaredom, i to za 2,9 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblju, što je njegov najbrži rast još od predrecesijskih vremena, drugog kvartala 2008. godine.

To se ponajviše zahvaljuje znatnom rastu osobne potrošnje i rekordnoj turističkoj sezoni.

"Turizam se ponovno pokazao kao najvažniji sektor u procesu gospodarskog oporavka, sa snažnim utjecajem i na ostale domaće sektore poput prerađivačke industrije, građevinarstva i transporta", kaže Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke.

Prema posljednjim podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), od siječnja do listopada u Hrvatskoj je u komercijalnim smještajnim objektima bilo 8,3 posto više turista i 9 posto više noćenja u odnosu na isto lanjsko razdoblje.

Stoga se očekuje da će prihodi od turizma ove godine premašiti rekordnih 8 milijardi eura.

Uz to, "povoljno međunarodno okruženje, koje je prije svega određeno povijesno niskim razinama kamatnih stopa te nastavkom oporavka gospodarstava EU, značajno je pridonijelo dinamiziranju domaće gospodarske djelatnosti", kaže Šantić.

Nastavljen je i osjetan rast osobne potrošnje, što se zahvaljuje smanjenju poreza na dohodak početkom 2015. godine, ali i deflaciji.

"Niske razine cijene energenata te posljedično deflacija, povoljno su se odrazili na diskrecijski dohodak kućanstava te potaknuli snažan rast osobne potrošnje", objašnjava Šantić.

Otkazano izdanje obveznica, pad Oreškovićeve vlade

Rast gospodarstva ubrzan je, unatoč padu vlade Tihomira Oreškovića krajem lipnja zbog sukoba u vladajućoj koalicija HDZ-a i Mosta.

Zbog toga je ove godine po prvi put u povijesti otkazano i izdanje hrvatskih državnih obveznica na inozemnim tržištima. Kako su potencijalni kreditori zbog političke nestabilnost tražili povećanu cijenu za to izdanje, Oreškovićeva vlada odustala je početkom lipnja od plasmana euroobveznica.

Međutim, potrebna sredstva namaknula je na domaćem tržištu, zahvaljujući visokoj likvidnosti u hrvatskom bankarskom sektoru.

Proračun je Oreškovićeva vlada popunila i prodajom većih državnih udjela u nekoliko poduzeća, među ostalim, Končar-Elektroindustriji, Hotelu Imperial i Sunčanom Hvaru.

Pad javnog duga

Zahvaljujući dobrom punjenju proračuna, deficit bi ove godine trebao biti manji od kriterija iz Maastrichta od 3 posto, i to po prvi put od 2008. godine.

A zbog toga će, pak, javni dug na godišnjoj razini najvjerojatnije zabilježiti prvi pad na godišnjoj razini. To su nagovijestili već podaci za prvo tromjesečje, kada je hrvatski javni dug iznosio 288,35 milijardi kuna, 4,7 milijardi kuna manje nego godinu dana prije, što je bio prvi pad javnog duga na godišnjoj razini od 1999. godine, od kada se prate ti podaci.

Udjel javnog duga u bruto domaćem proizvodu (BDP) iznosio je na kraju prvog kvartala 85,8 posto, dok je godinu dana prije bio 89,1 posto. Procjenjuje se da bi na kraju ove godine mogao biti manji od 85 posto BDP-a, dok je na kraju 2015. godine iznosio 86,7 posto.

S&P poboljšao izglede za rejting Hrvatske

Zahvaljujući tome, ovih je dana zabilježen i prvi pozitivni pomak po pitanju kreditnog rejtinga Hrvatske u posljednjih devet godina.

Agencija Standard & Poor′s zadržala je, doduše, dosadašnji dugoročni kreditni rejting Hrvatske na ′BB′ i kratkoročni na ′B′, no povećala je izglede s negativnih na stabilne.

Poboljšanje izgleda u S&P-u obrazlažu boljim nego što se procjenjivalo rastom gospodarstva i fiskalnim ishodom u 2016. godini jer nepovoljni učinci političkih potresa i prijevremenih izbora nisu bili toliko izraženi koliko su u toj agenciji očekivali.

Zrinka Živković-Matijević ističe "da je poboljšanje izgleda jako pozitivno za Hrvatsku te da će, s obzirom na očekivanja za 2017., vrlo vjerojatno tržište i sentiment ići u smjeru podizanja rejtinga".

Doduše, S&P, kao i Fitch te Moody′s, drže kreditni rejting Hrvatske i dalje u ′smeću′, dva stupnja ispod investicijske razine, no S&P očekuje da će se iduće godine nastaviti pozitivni trendovi te da bi Hrvatska mogla izaći iz Procedure prekomjernog deficita.

S&P, kao i analitičari, poručuje i da drugi dio ove godine obilježava povratak političke stabilnosti s Vladom Andreja Plenkovića.

"Osim oporavka gospodarstva, 2016. obilježio je povratak političke stabilnosti, najava i provođenje porezne reforme, povoljno vanjsko okruženje u smislu troškova financiranja, te smanjenje udjela javnog duga u BDP-u", kaže Zrinka Živković-Matijević.

Porezna reforma

Na prvoj sjednici Plenkovićeve Vlade krajem listopada predstavljena je porezna reforma, koja će porezno rasteretiti i građane i poduzetnike i koja će na snagu stupiti početkom 2017. godine.

"Porezna reforma cjelovita je i sveobuhvatna. Njome se nastoje postići sljedeći ciljevi: gospodarski rast i zapošljavanje, jačanje konkurentnosti gospodarstva, poticaj demografske obnove, zadržavanje visokostručnih obrazovanih kadrova, naglašenija socijalna pravednost, a posebno poticaj razvoju obrtništva, malog i srednjeg poduzetništva i poljoprivrede", poručio je premijer Plenković.

Osim pada Oreškovićeve vlade, gospodarsku ′idilu′ poremetili su i neriješeni problemi u upravljanju u Ini, zbog čega mađarski MOL prijeti prodajom svog udjela, dok Vlada poručuje da je spremna pregovarati i zaštititi nacionalne interese.

Pregovara se i s bankama koje su ogorčene zbog lanjske konverzije kredita u švicarskim francima u kunske i eurske, zbog čega su izgubile milijarde kuna, a dvije su, kako navodi S&P, podnijele i tužbe.

Pad loših kredita u bankama

Premda su banke zbog te konverzije ogorčene, ova bi im godina mogla biti bolja od prethodnih. Hrvatska narodna banka (HNB) nastavila je provoditi ekspanzivnu monetarnu politiku, među ostalim, kroz redovne repo i četiri strukturne repo aukcije, što je pozitivno utjecalo na ionako visoku likvidnost bankarskog sustava.

"Zabilježeni su povoljniji trendovi na bankovnom tržištu, prvenstveno kroz pojačanu potražnju privatnog sektora za kreditima te postupno poboljšanje kvalitete kreditnog portfelja", kaže Zdeslav Šantić.

Na poboljšanje kreditnog portfelja ukazuju podaci HNB-a, prema kojima je u dio tzv. loših kredita krajem lipnja, po prvi put u posljednje tri godine, pao ispod 15 posto, što znači da su od ukupno 264,55 milijardi kuna kredita kod hrvatskih banaka njih 39,66 milijardi kuna bili djelomično nadoknadivi i potpuno nenadoknadivi krediti.

Sve u svemu, "2016. godina pružila je dobru polaznu točku za jačanje optimizma, ali i provedbu reformi koje bi trebalo provesti u 2017.", zaključuje Zrinka Živković-Matijević.