Predstavljajući strategiju, ministar financija Zdravko Marić ocijenio je da je u zadnje tri godine ostvaren značajni napredak u upravljanju javnim financijama, s fokusom na rashodnoj strani proračuna i uporabom prihoda prije svega za smanjivanje javnog duga te porezno i neporezno rasterećenje građana i gospodarstva.

Podsjetio je da je u 2016. proračunski manjak smanjen na 1 posto BDP-a, a javni dug na 80,5 posto BDP-a, a da su tijekom 2017. i 2018. godine nastavljena pozitivna kretanja ekonomske aktivnosti te je ostvaren proračunski višak u obje godine i to od 0,8 odnosno 0,2 posto BDP-a, napomenuvši da bi potonji bio i veći da nije bilo jamstava za Uljanik od 2,5 milijardi kuna.

Takva fiskalna kretanja utjecala su na smanjenje udjela javnog duga u BDP-u za više od 9 postotnih bodova, odnosno s 83,7 posto BDP-a krajem 2015. na 74,6 posto u 2018. godini, što je značajno iznad prosječnog smanjenja članica EU 28, istaknuo je.

U isto vrijeme, poboljšani uvjeti zaduživanja na domaćem i međunarodnom financijskom tržištu, uz aktivnu politiku upravljanja javnim dugom, doprinijeli su smanjenju rashoda za kamate za gotovo 3 milijarde kuna, rekao je Marić. Premijer Plenkovć ustvrdio je da je riječ o iznosu jednakom cijeni Pelješkog mosta.

Marić je istaknuo i kako su na ta postignuća reagirala domaća i međunarodna tržišta kapitala, pa je tako premija osiguranja od kreditnog rizika u protekle tri godine smanjena za više od 200 baznih bodova.

Po njegovoj ocjeni, i dalje ima prostora za smanjenje kamata, bez obzira na "brojne najave o tome kako će referentne kamatne stope krenuti prema gore".

"Smatramo da je još uvijek moguće značajno smanjiti premiju rizika, pa tako i trošak financiranja obveza iz državnog proračuna, a to će utjecati na smanjenje cijena duga i kapitala za poduzetnike i građane", rekao je Marić.

Usprkos takvim pozitivnim pokazateljima, rekao je Marić, gospodarstvo zemlje i dalje karakteriziraju određeni vanjski i unutarnji rizici, pa će se u idućem razdoblju biti provođena aktivne politika upravljanja javnim dugom s ciljem osiguravanja njegove dugoročne održivosti i ograničavanja negativnih efekata povezanih rizika. Stoga će se Vladina ekonomska politika usmjeriti na tri stupa: visokokvalitetne investicije, učinkovite strukturne reforme te makroekonomsku stabilnost i održive javne financije.