U Hrvatskoj se sada primjenjuju tri stope PDV-a - opća stopa od 25 i dvije snižene stope od 5 i 13 posto. Kako bi se rasteretilo gospodarstvo, nacrtom prijedloga zakona o izmjenama i dopunama zakona o PDV-u predlaže se smanjenje opće stope PDV-a na 24 posto od 1. siječnja 2020. godine.

Početkom kolovoza premijer Andrej Plenković najavio je da se od iduće godine planira dodatno porezno rasterećenje od 2,7 milijarde kuna, napomenuvši tada da Vlada nije odustala od snižavanja opće stope PDV-a za jedan postotni bod nego se razmatra da se to umjesto od iduće godine napravi od 1. siječnja 2020.

Podsjetivši da je porezno rasterećenje u prva dva kruga porezne reforme iznosilo oko 4 milijarde kuna, Plenković je rekao da bi se s novim paketom poreznih izmjena od početka iduće godine, omogućilo dodatno rasterećenje od 2,7 milijarde kuna, što bi trebalo omogućiti dodatnu osobnu potrošnju i zaposlenost i investicije, prihode državnog proračuna, u konačnici i gospodarski rast.

U zakonskom prijedlogu također se navodi da "s obzirom da opća stopa PDV-a stvara visoki regresivni učinak, potrebno je proširiti primjenu snižene stope PDV-a 13 posto kako bi se smanjio regresivni učinak PDV-a na najosjetljivije skupine građana, a ujedno će smanjenje regresivnog učinka dovesti do rasterećenja gospodarstva u cjelini".

Stopa PDV-a od 13 posto primjenjivala bi se od iduće godine na dječje pelene, svježe i rashlađeno meso, ribu, voće i povrće. Nedavno je ministar financija Zdravko Marić kazao kako računice Ministarstva pokazuju da bi, pod pretpostavkom korekcije cijena tih proizvoda nakon snižavanja stope PDV-a, to u strukturi potrošnje prosječnoj hrvatskoj obitelji donijelo 872 kune godišnje.

S obzirom na predložene promjene u vezi s proširenjem primjene snižene stope PDV-a 13 posto, procjenjuje se da će one imati utjecaj na smanjenje prihoda državnog proračuna s osnove PDV-a u iznosu od otprilike 1,4 milijarde kuna godišnje.

Predlažu se i izmjene odredbi o korištenju osobnih automobila za privatne potrebe, za koje je izvršen odbitak 50 posto pretporeza, što je potrebno radi usklađenja sa zahtjevima Europske komisije u pogledu ukidanja vrijednosnog praga za pretporez kod automobila i prava na pretporez za plovila i zrakoplove. Poduzetnici, naime, sada imaju mogućnost odbitka 50 posto pretporeza za nabavu ili najam osobnih automobila i drugih sredstava za osobni prijevoz čija vrijednost ne prelazi 400.000 kuna. Sada se predlaže brisanje tog praga vrijednosti.

Predloženo je i da od iduće godine, radi učinkovitosti ubiranja poreza i smanjenju različitih vrsta zlouporaba, porezni obveznici ulaze u sustav PDV-a čim tijekom godine ispune uvjete za ulazak (prag za ulazak je trenutno 300 tisuća kuna), a ne kao sada s početkom iduće kalendarske godine.

Pojednostavljuje se i ispunjavanje poreznih obveza koje proizlaze iz primjene posebnog postupka oporezivanja za telekomunikacijske usluge, usluge radijskog i televizijskog emitiranja i elektronički obavljene usluge osobama koje nisu porezni obveznici koje obavljaju porezni obveznici sa sjedištem u Europskoj uniji, odnosno u Hrvatskoj, ali bez sjedišta u državi članici potrošnje. Tako se uz ostalo, uvodi se prag od 77.000 kuna kako bi se poreznim obveznicima koji isporučuju elektroničke usluge u druge države članice u vrijednosti manjoj od tog iznosa pojednostavilo poslovanje.

Stopa poreza na promet nekretninama od iduće godine 3 posto

Izmjenama Zakona o porezu na nekretnine planira se daljnje smanjenje stope poreza na promet nekretninama sa 4 na 3 posto.

Od prošle godine, naime, ta stopa bila je snižena za sve obveznike s 5 na 4 posto. Ministarstvo financija navodi da se želi daljnje porezno rasterećenje kod prijenosa nekretnina kako bi se dodatno rasteretilo one koji se odluče na kupovinu nekretnina, ali i kako bi se potaknulo rješavanje zemljišno-knjižnog stanja. Tako će se propisati smanjenje stope poreza na promet nekretnina s 4 na 3 posto, s primjenom od 1. siječnja 2019.

Procjenjuje se da će rasterećenje zbog snižavanja stope poreza na promet nekretnina za jedan postotni bod iznositi oko 100 milijuna kuna.

Očekuje se da će uređene zemljišne knjige daljnje utjecati na podizanje pravne sigurnosti u prometu nekretnina te rješavanje imovinskopravnih odnosa dok će smanjenje stope poreza na promet nekretnina utjecati na odluke građana da urede pitanje vlasništva nad nekretninama.

Promjenama u doprinosima do 900 milijuna kuna ušteda za poslodavce

Nacrtom prijedloga o izmjenama i dopunama zakona o doprinosima predlaže se ukidanje doprinosa za obvezno osiguranje u slučaju nezaposlenosti od 1,7 posto i doprinosa za zaštitu zdravlja na radu od 0,5 posto. Istodobno će se povećati doprinos za zdravstveno osiguranje s 15 na 16,5 posto, što ima za cilj doprinijeti saniranju financijskih poteškoća u sustavu zdravstva.

Ukidanjem dvaju doprinosa ukupno opterećenje plaće doprinosima s 37,2 smanjuje se na 36,5 posto. Time bi se ukupno izdvajanje poduzetnika na plaću umanjilo za 0,7 postotnih bodova, što prema projekcijama iznosi 900 milijuna kuna, a čime se otvara prostor za povećanje plaća, ocjenjuju u Ministarstvu.

Napominju i da bi se prava koja se ostvaruju na temelju doprinosa čije se ukidanje predlaže, zadržala po osnovi uplate zadržanih doprinosa uz prilagodbu sektorskih propisa, Zakona o zdravstvenom osiguranju i Zakona o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti.

Kako bi se spriječila zlouporaba propisa kod osiguranika koji s poslodavcem ima ugovoren rad u punom radnom vremenu a istodobno je kod tog poslodavca član uprave ili izvršni direktor ili upravitelj zadruge, predlaže se povećanje koeficijenta s 0,65 na 1,1 koji se množi s prosječnom plaćom kako bi se utvrdila mjesečne osnovice za obračun doprinosa.

Time bi se izjednačila njihova mjesečna osnovica s onom za osiguranike s osnova samostalne djelatnosti obrta, koji utvrđuju dobit od samostalne djelatnosti te umanjila razlika u visini obveznih doprinosa između navedenih, pojašnjavaju iz Ministarstva.

Iz Ministarstva navode da za provedbu predloženoga zakona nisu potrebna dodatna sredstva iz proračuna.

Administrativno rasterećenje poreznih obveznika

Opći porezni zakon na snazi je od početka prošle godine, a danas objavljenim prijedlogom izmjena i dopuna planira se, između ostalog, njegovo usklađivanje s EU propisima oko elektroničke komunikacije kako bi se dodatnim digitalnim uslugama usmjerenima poreznim obveznicima smanjilo opterećenje u smislu nepotrebnih dolazaka u Poreznu upravu, kao i trošak Porezne uprave kod slanja i pripreme papirnatih izlaznih akata.

Radi olakšavanja poslovanja poreznim obveznicima smanjuje se administrativni teret ukidanjem nepotrebnih podataka u obrascima s kojima porezno tijelo već raspolaže, a kod statističkih izvješća predlaže se smanjenje dinamike izvješćivanja, koja je sada propisana sa četiri puta godišnje, na samo jednom godišnje i to u roku za podnošenje poreznih prijava za porez na dohodak ili poreza na dobit.

Nadalje, u Ministarstvu kažu kako je posljednjih godina uočeno je da poslovni subjekti, a osobito oni registrirani izvan područja Republike Hrvatske pružaju svoje usluge hrvatskim građanima izbjegavajući ispunjavanje uvjeta koji su za obavljanje određene djelatnosti regulirani hrvatskim propisima.

Na taj način ostvaruju se nepripadajuće porezne pogodnosti. Da bi se to spriječilo, sada se uvodi mogućnost da nadležno tijelo takvom poslovnom subjektu zabrani rad. Budući da se u navedenim slučajevima usluge najčešće pružaju putem internetskih stranica, odredbama zakona regulirana je provedba zabrane rada blokiranjem pristupa sadržaju internetske adrese. Propisane su i prekršajne odredbe za pružatelje usluge pristupa internetu ukoliko ne provedu nalog o zabrani rada blokiranjem pristupa sadržaju internetskoj stranici.

Među ostalim, u članku o poreznoj tajni potrebno je propisati na koji način će se formirati lista dužnika koju Porezna uprava objavljuje. U izuzetak od porezne tajne uključeno je i postupanje u kaznenom postupku, navodi Ministarstvo u svom obrazloženju.

Zakonske odredbe mijenjaju se i u dijelu naplate i ovršnog postupka te otpisa dospjelog poreznog duga. U Ministarstvu financija procjenjuju da za provedbu izmjena i dopuna neće biti potrebno osigurati dodatna sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske.

U javnoj raspravi je i prijedlog izmjena i dopuna zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom.

Sustav fiskalizacije omogućava praćenje rada svakog poreznog obveznika u realnom vremenu, a njegovi pozitivni učinci vidljivi su u skoro svim djelatnostima, kažu u Ministarstvu. U taj sustav prosječno dnevno stigne 6,4 milijuna računa, a usporedbom podataka o broju i iznosu izdanih računa uočen je njihov rast kroz godine. Tako je broj računa izdanih tijekom 2017. za 0,03 posto veći od broja računa izdanih tijekom 2016., a iznos računa izdanih tijekom 2017. je za 7 posto veći od iznosa računa izdanih tijekom 2016.

U Ministarstvu ističu da predloženim izmjenama žele unaprijediti sustav rast stvaranja izdašnijeg, pravednijeg i konkurentnijeg poreznog sustava te podizanja fiskalne discipline.

A nacrtom prijedloga o izmjenama i dopunama zakona o porezu na dobit Hrvatska izvršava obvezu usklađivanja s EU direktivom

o utvrđivanju pravila protiv praksi izbjegavanja poreza kojima se izravno utječe na funkcioniranje unutarnjeg tržišta, i to u dijelu odredbi koje stupaju na snagu od 1. siječnja 2019. godine.

Ta direktiva predstavlja samo jedan dio mjera kojima je cilj sprečavanje uočene nepredviđene primjene propisa o oporezivanju dobiti, međunarodnog poreznog prava, kao i općeprihvaćenih modela i smjernica koje je izrađivala Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD).

Prijedlozi Ministarstva usmjereni su na sprečavanja premještanja dobiti iz Hrvatske na područje neke druge države.

„Obzirom da u poreznom sustavu Republike Hrvatske već postoje pravila vezana uz odbitak kamata kao i opće pravilo protiv zlouporabe, te mogućnost oporezivanja nerezidentnog društva, ne očekuje se utjecaj na prihode od poreza na dobit nakon uvođenja navedenih odredbi. Međutim, očekuje se uspostava pravednijeg sustava oporezivanja dobiti", ocjenjuju u Ministarstvu.

Javna rasprava u vezi tih prijedloga traje do 6. rujna.

U javnoj raspravi je i nacrt prijedloga zakona o trošarinama.