Guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić u četvrtak je u uvodnom govoru na temu "Radna snaga budućnosti u RH: starija, raznovrsnija, tehnički potkovanija" u sklopu konferencije "Izazov promjene" koja se održava u Rovinju izjavio da se u Hrvatskoj nastavlja dugoročni trend rasta zaposlenosti, pri čemu 7-8 posto ukupne zaposlenosti otpada na stranu radnu snagu.

"U ovom trenutku imamo vrlo visoku zaposlenost te je ona viša nego rekordne 2008. godine odnosno prije velike financijske krize. To je sada dugoročni trend koji se kontinuirano nastavlja i on je u svakom slučaju dobar, jer povećava stopu participacije aktivnosti stanovništva, koja je došla na 70 posto. To znači da 70 posto ljudi u radnoj dobi radi i zaposleno je na tržištu rada prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje", istaknuo je guverner Vujčić.

Po njegovim riječima, u budućnosti će se zbog depopulacije odnosno smanjenja broja stanovnika, koja je, kako je rekao "u Hrvatskoj prisutna već tri desetljeća" te će i dalje trajati, nedostatak radnika do kojega dolazi i koji je danas najveći problem hrvatskih kompanija, morati nadomjestiti imigracijom odnosno dovođenjem stranih radnika.

"Trenutno imamo 75 tisuća zaposlenih stranih radnika, međutim prema evidencijama MUP-a broj pozitivnih riješenih dozvola koja se izdaju za strane radnike je veći od 130 tisuća. Mi smo dakle u situaciji da nekih 7-8 posto ukupne zaposlenosti u Hrvatskoj već čine strani radnici", naglasio je Vujčić.

Podsjetio je kako je Hrvatska 2017. godine imala samo 8.000 registriranih stranih radnika, a sad smo došli do stotinjak tisuća i u idućim godinama zbog trendova kretanja populacije može se očekivati nastavak tog trenda, jer će se problem nedostatka radnika rješavati imigracijom i omogućavanjem umirovljenicima da rade četiri sata dnevno. Naime, dodao je Vujčić, trenutno se u Hrvatskoj gotovo 30 tisuća umirovljenika vratilo na tržište rada.

Žigman: Jako dobri prinosi mirovinskih fondova

Predsjednik Upravnog vijeća HANFE Ante Žigman istaknuo je kako su ove godine mirovinski fondovi imali jako dobre prinose u odnosu na 2022. godinu, kada su bilježili negativne prinose. Tim pozitivnim prinosima kompletno su nadoknadili sve gubitke koje su imali prošle godine.

"To je ohrabrujući podatak koji pokazuje da su mirovinski fondovi otporni na situacije u kojima se mogu naći kada cijene vrijednosnih papira padaju" . kazao je Žigman.

Govoreći o novostima u mirovinskom sustavu, napomenuo je kako zakoni koji su trenutno u pripremi i koji će ići u zakonsku proceduru idu u smjeru daljnje liberalizacije rada mirovinskih fondova.

"Do sada u svim ciklusima u zadnjih dvadeset godina, koliko mirovinski fondovi postoje, imali smo svakih nekoliko godina liberalizaciju i popuštanje pritiska na mirovinske fondove u smislu njihovih ulaganja. Ove promjene koje sada idu će također njima omogućiti mogućnosti alternativnih ulaganja i mogućnosti da prošire lepezu svojih ulaganja na korist članova mirovinskih fondova", zaključio je Žigman.

Na regionalnoj financijsku konferenciji "Izazov promjene" sudjeluje 500 sudionika iz domaće i međunarodne financijske zajednice, a vodeći domaći i inozemni stručnjaci raspravljat će o globalnim i europskim kretanjima na tržištu kapitala te upravljanju imovinom fondova. Sudionike u dva dana očekuju paneli o trendovima u razvoju europskih mirovinskih fondova, stručne rasprave o tome što donose mirovinski fondovi kao dioničari te što Hrvatskoj donosi članstvo u OECD-u.