U Hrvatskoj je i dalje prisutna niska razina transfera istraživanja u poslovni sektor te ograničavajuća poduzetnička okolina, pokazalo je u utorak predstavljeno najnovije GEM istraživanje za 2021. godinu.

Istraživanje "Što čini Hrvatsku (ne)poduzetničkom zemljom?" potvrdilo je da poduzetnička okolina u Hrvatskoj još uvijek djeluje na poduzetničku aktivnost više ograničavajuće nego stimulirajuće.

Prema ocjenama stručnjaka, tek dvije komponente (raspoloživost i kvaliteta fizičke infrastrukture - telekomunikacijska i prometna, te dinamika domaćeg tržišta) djeluju stimulirajuće na poduzetničku aktivnost.

Hrvatska u Global Entreprenuership Monitoru (GEM), najvećem svjetskom istraživanju poduzetništva, sudjeluje od 2002., a nositelj istraživanja je CEPOR - Centar za politiku razvoja malih i srednjih poduzeća i poduzetništvo.

Profesorica osječkog sveučilišta J.J. Strossmayer Sanja Pfeifer naglasila je tijekom predstavljanja rezultata da ohrabruje činjenica da je u proteklih 20 godina ukupna rana poduzetnička aktivnost u Hrvatskoj uhvatila priključak s dinamikom pokazatelja poduzetničkih aktivnosti u EU.

Nasuprot tome, kako je kazala, promjene u percepciji poduzetničke okoline su neznatne.

Kao glavne poruke istraživanja navela je pomake u domeni poduzetničke aktivnosti i to prvenstveno rane, koja uključuje početničke i nove poduzetničke pothvate, gdje Hrvatska premašuje prosječne vrijednosti u EU.

No, smatra kako to treba uzeti s dozom opreza i uočiti prostore u kojima je još uvijek vidljiva potreba za promjenama. To se, kako je rekla, posebno odnosi na segment odraslih poduzeća.

Što se tiče poduzetničke okoline kazala je kako Hrvatska pokazuje određene pomake no još uvijek zaostaje za zemljama EU.

Drži i kako je potrebno povećati postotak poduzeća koja u poduzetničke aktivnosti ulaze iz prilike, a ne nužde.

Prema istraživanju, u Hrvatskoj je još uvijek prisutan niski motivacijski indeks (više ljudi koji pokreću poslovni pothvat zbog nužde nego u grupi EU zemalja), niska gustoća "odraslih" poduzeća (57 posto od prosjeka EU zemalja), ali i stabilni pokazatelj o visokoj poduzetničkoj aktivnosti zaposlenika (u prvish peta EU zemalja).

Kao ključne komponente koje ograničavaju kvalitetnu poduzetničku okolinu navode se vladine politike prema regulatornom okviru, prisutnost značajnih barijera ulaska na tržište, niska razina transfera istraživanja u poslovni sektor, te nedostatan doprinos osnovnog i srednjoškolskog obrazovanja u izgradnji poduzetničkih kompetencija mladih.

Prema rezultatima istraživanja društvene vrijednosti o poduzetništvu u Hrvatskoj još uvijek su u pravilu ispod prosječnih ocjena ispitanika u EU. Tako oko 60 posto ispitanika smatra da je biti poduzetnik dobar izbor karijere, što je u skladu s činjenicom da je Hrvatska u vrhu EU zemalja po iskazanim namjerama pokretanja poslovnog pothvata.

Međutim, tako optimistični pristup poduzetničkoj karijeri, kako se navodi, ugrožen je izuzetno niskom percepcijom o tome imaju li uspješni poduzetnici visok status u društvu.

U 2021. (kao i u 2020.) Hrvatska je zadnja od EU zemalja uključenih u GEM istraživanje po stavu o društvenom statusu uspješnih poduzetnika te s oko 15 postotnih poena zaostaje od EU prosjeka.

Poduzetnička aktivnost Hrvatske mjerena kroz ukupnu ranu aktivnost - TEA indeks (poslovni pothvati do 42 mjeseca starosti) i aktivnost "odraslih" poduzetnika (poslovni pothvati stariji od 42 mjeseca aktivnosti) ima stabilne ali različite tendencije promjena u odnosu na prosjek EU zemalja - iznadprosječno učešće rane poduzetničke aktivnosti i ispodprosječno učešće ‘odraslih′ poduzeća.

U 2021. godini, s 12,4 posto novih poslovnih pothvata, Hrvatska je iznad prosjeka EU zemalja (8,4 posto) uključenih u GEM istraživanje.

Istraživanje je pokazalo i da je i u 2021. najčešći razlog izlaska iz poslovne aktivnosti neprofitabilnost (20,5 posto), a na drugom mjestu su uočene nove prilike (15,1 posto), po čemu je Hrvatska značajnije iznad prosjeka EU (10,1 posto).

Poduzetnička demografija je pokazala kako je Hrvatska još uvijek značajnije "muška" zemlja po poduzetničkoj aktivnosti (omjer muških i ženskih novopokrenutih poslovnih pothvata iznosi 1,7), što je otprilike na razini prosjeka EU zemalja (1,5).

Državna tajnica Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja Nataša Mikuš Žigman je kazala kako Ministarstvo radi na tome da se maksimalno iskoriste sredstva EU u smislu financiranja poduzetničkih projekata, ali i za provođenje istraživanja u cilju razvoja mjera za konkurentnost poduzetnika na globalnom tržištu.

Posebna pozornost, kako je navela, posvećuje se poticanju istraživačko-razvojnih aktivnosti, financiranju kolaborativnih projekata znanosti i gospodarstva, komercijalizaciji inovacija na tržištu te digitalizaciji poslovanja.

Direktor Hrvatske udruge banaka (HUB) Zdenko Adrović istaknuo je da to istraživanje mora služiti kako osnova za promjenu politika koje bi trebale dovesti do gospodarskog i poduzetničkog buma.

Gospodarstvo i poduzetništvo treba stimulirati, treba mijenjati klimu u kojoj se sve to odvija, a ona se kod nas mijenja sporo i premalo, na neki način smo u nekom obliku magle, istaknuo je Adrović, dodavši da je potrebno postići da ljudi u poduzetništvo što manje idu iz nužde, a više zbog vlastite ideje i želje.