HBOR i pet poslovnih banaka potpisali su u utorak sporazum o financiranju provedbe financijskog instrumenta "Krediti za energetsku učinkovitost poduzetnika", kojim je poduzetnicima ukupno na raspolaganju 250 milijuna eura, a predviđen je i potencijalni otpis dijela glavnice kredita, ovisno o ostvarenoj energetskoj uštedi.

Sporazum su potpisali predsjednik Uprave Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR) Hrvoje Čuvalo te predsjednici uprava pet banaka - Erste&Steiermärkische banke Christoph Schoefboeck, Hrvatske poštanske banke Marko Badurina, Privredne banke Zagreb Dinko Lucić, OTP banke Balazs Bekeffy te Raiffeisenbank Austria Liana Keserić.

Financijskim instrumentom omogućit će se povoljni krediti poduzećima svih veličina i oblika vlasništva, registriranima za proizvodnu, komercijalnu ili uslužnu djelatnost, pri čemu će se financirati održiva ulaganja u povećanje energetske učinkovitosti i ugradnju opreme za korištenje obnovljivih izvora energije.

Program se provodi u okviru programa Konkurentnost i kohezija 2021.-2027., čije je upravljačko tijelo Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, dok HBOR djeluje kao provedbeno tijelo, temeljem odluke Ministarstva o izravnom povjeravanju.

Poduzetnicima je na raspolaganju ukupno 250 milijuna eura, pri čemu kreditna linija kombinira kredite i bespovratna sredstva EU-a, pa je tako za provedbu programa 125 milijuna eura osigurano iz sredstava Europskog fonda za regionalni razvoj, dok oko 125 milijuna eura osiguravaju poslovne banke. Pritom, europska sredstva su bespovratna, dok kamatna stopa na dio glavnice kredita iz sredstava banke ovisi o pojedinoj ponudi banke.

Kreditiranje će se vršiti putem navedenih poslovnih banaka odabranih putem javne nabave, a program je aktivan već od danas. Najviši iznos kredita je tri milijuna eura, a rok otplate je do maksimalno 17 godina, ovisno o namjeni i strukturi ulaganja, uključujući poček od najviše tri godine.

"Teret oprosta snosit će Republika Hrvatska"

Kao jedan od najvažnijih elemenata programa ističe se mogućnost kapitalnog rabata, odnosno otpisa dijela glavnice kredita do čak 50 posto, nakon ispunjenja propisanih kriterija, odnosno sukladno energetskoj uštedi ostvarenoj samim ulaganjem.

Tako, prilikom podnošenja zahtjeva za kredit jednoj od pet banaka, uz dokumentaciju potrebnu za odobrenje kredita obavezno se mora dostaviti i dokaz o predviđenim energetskim uštedama, to jest izračun ovlaštenog inženjera. Time se utvrđuje preliminarni kapitalni rabat, a u slučaju odobrenja kredita te naposljetku iskorištenjem sredstava i realizacijom ulaganja, banci se treba dostaviti ovjerena izjava ovlaštenog inženjera. Na temelju nje, ovisno o provedbi projekta, potvrđuje se ili eventualno revidira kapitalni rabat. Naposljetku, banka će klijentu izdati novi plan otplate kredita, umanjen za određeni postotak, koji može biti od 15 do spomenutih 50 posto, pojašnjeno je.

Prema riječima državne tajnice u Ministarstvu regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Zrinke Raguž, to je prikriveni "grant", čime se poduzetnici dodatno motiviraju za postizanje "nadstandardnih" rezultata.

"Teret oprosta snosit će Republika Hrvatska, koja se odriče povrata svog EU dijela uloženih sredstava", istaknula je.

"Očekuje se velik odaziv poduzetnika"

Ocijenila je da ovi krediti nedvojbeno predstavljaju inovativan financijski instrument, usmjeren na smanjenje troškova poslovanja i posljedično na jačanje konkurentnosti poduzetnika.

"S obzirom na zabrinjavajuće globalne procese kojima danas svjedočimo, smanjenje ovisnosti o fosilnim gorivima kroz jačanje energetske samostalnosti, korištenjem obnovljivih i čistih izvora energije, nameće se kao nužnost i glavni prioritet osiguranja održivosti našeg gospodarstva", poručila je Raguž.

Navela je i da je aktualnim programom Konkurentnost i kohezija predviđeno milijardu eura za poticanje ušteda energije i smanjenje zagađenja, od čega 440 milijuna eura kroz financijske instrumente.

Predsjednik Uprave HBOR-a Hrvoje Čuvalo je rekao da je cilj sporazuma olakšati poduzetnicima ulaganja u projekte energetske učinkovitosti, uz povoljnije uvjete financiranja. Također, cilj je ubrzati energetsku tranziciju hrvatskog gospodarstva.

S obzirom na predviđeni potencijalni otpis dijela kredita, Čuvalo očekuje veliki odaziv poduzetnika.