U anketi o tome što bi oni učinili da im se pruži mogućnost da sjednu u vruću premijersku fotelju hrvatski političari i gospodarstvenici redom se slažu kako je potrebno provesti hitan i radikalan rez u proračunu.
Tako bivši ministar gospodarstva Davor Štern ističe kako je potreban dogovor s MMF-om kako bi se provele strukturne reforme, jer je očito da je bez MMF-a to nemoguće. Prema njegovim riječima, takvu reformu može provesti samo stranac jer u Hrvatskoj je sve puno nepotizma, što političkog, što ekonomskog, što rodbinskog.

S MMF-om bi se morala dogovoriti i devalvacija kune najmanje 30 posto, no pritom treba zaštititi sve one koji su podignuli stambene kredite. Hrvatskoj su potrebni reforma radnog zakonodavstva, ukidanje stečenih beneficija, ali i vraćanje digniteta radu, tvrdi Štern, te dodaje kako pritom ne treba zaboraviti ni ukidanje subvencije, stavljanje poljoprivrednika na pravu mjeru.

"Kada je riječ o rekonstrukciji Vlade, ona bi trebala biti sastavljena od izvanstranačkih ljudi koji su stručni u svome području, jednostavno najbolji", objašnjava Štern, jer "bez takvih ljudi Vlada ne može zemlju izvući iz krize".

Kao treću mjeru Štern ističe kako bi u ime Vlade angažirao PR agenciju koja bi omogućila kvalitetno informiranje te povratak optimizma građana.

"Prvi bi potez nove Vlade trebalo bi biti poduzimanje hitnih vatrogasnih mjera kako bi se prebrodili najsnažniji efekti ekonomske krize. Nužno je povećati likvidnost, skratiti vrijeme plaćanja državnih tvrtki, omogućiti gospodarstvu da "prodiše", ističe pak Ivica Mudrinić, predsjednik Uprave i glavni izvršni direktor HT-a.

Potom odmah treba početi temeljita reforma javnog i državnog sektora, objašnjava Mudrinić, i dodaje kako bi trebalo drastično srezati broj jedinica lokalne uprave i samouprave, smanjiti ukupne troškove u javnom sektoru i uvesti kulturu radnog učinka.

Konkurentni sektori

"Stoga hitno treba donijeti konkretan plan smanjenja javne potrošnje, racionalizirati raspodjelu subvencija te definirati područja koja će se poticati i u kojima se planiraju ulaganja kako bi se prebrodila kriza i osigurala gospodarska stabilnost zemlje", smatra Mudrinić i zaključuje da bi trebalo ulagati u sektore u kojima možemo biti konkurentni poput turizma, poljoprivrede, određenih segmenata visoke tehnologije i energetike. Za zaustavljanje neproizvodnih investicija zauzima se Ljubo Jurčić, ekonomski strateg SDP-a, jer za to nema novca već nekoliko godina.

"Takav pristup odnosi se na sve državne, ali i lokalne investicije jer sav novac dolazi iz istog izvora", ističe Jurčić.

Trenutačno je važno poslati signale međunarodnoj zajednici, kako financijskoj tako i političkoj, da u Hrvatskoj i dalje postoji kontinuitet poslovne i pravne sigurnosti, odgovara Mladen Vedriš, profesor na Pravnom fakultetu.

Prije svega ne želim biti premijer, već predsjednik Republike, a u tom svojstvu od premijera bih tražio da konačno i odmah otpočne odlučnu akciju protiv organiziranog kriminala i korupcije, tvrdi Ivo Josipović, saborski zastupnik i kandidat SDP-a za predsjednika države.

Uz to, od policije i drugih institucija bih tražio da iz svojih ladica izvade sve predmete i konačno obave svoj posao jer bez pravne države i pravičnosti nema društvenog razvoja, pa ni ekonomskog.

„Pozvao bih najbolje stručnjake i krenuo u odlučnu ekonomsku reformu, štiteći pri tome ekonomski najslabije slojeve stanovništva. Isto bih tražio i od premijera a posebno da teret reformi snose najbogatiji. Poseban fokus stavio bih na jačanje domaće proizvodnje i izvoz. Tražio bih povezivanje turizma i poljoprivrede, Plave i Zelene Hrvatske i tražio strategiju njihove komplementarnosti i razvoja. Takav se koncept mora poduprijeti mjerama financijske politike, posebno poreznom“, ističe Josipović.

Prema njegovim riječima potrebna je cjelovita reforma školstva, znanosti i visokog obrazovanja. Josipović bi tražio da se pripreme zakoni i mjere da svi mladi ljudi imaju iste šanse za vrhunsko obrazovanje i da im sustav to zaista i omogući, bez školarina za one koji uredno studiraju.

Revizija svih investicija u državi

Potreban je prije svega radikalan rez u državnoj, odnosno javnoj potrošnji, bilo da je riječ o fiskalnoj i parafiskalnoj potrošnji, tvrdi Radimir Čačić na upit što bi napravio da je u ovom trenutku u mogućnosti da postane premijer.

Nadalje, Čačić bi proveo reviziju svih investicija u državi i zaustavio one koje nemaju nikakvo ekonomsko opravdanje a tu prije svega ističe Pelješki most kao primjer promašene investicije.

Osim toga, revizijom bi se trebale provjeriti i one investicije koje su isplative, no ipak su upitne njihove vrijednosti.
„Primjer su autoceste koje su u prosjeku poskupjele s 4 milijuna eura po kilometru na čak 17 milijuna eura i za to nema nikakvog opravdanja, niti ekonomskog niti tehničkog“, tvrdi dalje Čačić.

Nakon toga bi prema Čačiću trebao bi uslijediti radikalni rebalans proračuna, a u tom sklopu i socijalni konsenzus. Čačić bi predložio oporezivanje povlačenja dividendi i to za čak 50 posto, a poticalo bi se time ulaganje u novi razvoj jer treba napraviti preraspodjelu poreznog opterećenja.

„Trebalo bi uvesti i posebne mjere za poticanje prerađivačke industrije, a tu svoju ulogu svakako trebaju imati HABOR-a, li i komercijalni financijski sektor“, objašnjava Čačić, te dodaje kako je „država već sada garantira za 100 milijardi kuna štednje“.
Nakon toga trebalo bi započeti pregovore s MMF-om, te nakon toga u obzir dolazi i omekšavanje monetarne politike.

Smanje troškova države i rebalans proračuna, prvi je i najvažniji potez koji bi povukao bivši ministar vanjskih poslova, a danas lobist i konzultant Mate Granić. Prema njegovim riječima nakon toga slijedi osnaživanje uloge Vlade, ali i ovlasti svih ministara jer bi se time omogućio mnogo brži i proaktivniji rad Vlade. Granić smatra da je treća i vrlo važna stavka akcijski plan deblokade predpristupnih pregovora s EU zbog slovenske blokade.