HRT javlja kako je navodno je riječ o konzorciju koji vodi investicijska banka Goldman Sachs, austrijskom Strabagu i australskom Macquarieu. U Ministarstvu pomorstva, prometa i infrastrukture ne žele komentirati takve spekulacije, a za sutra nakon 12 sati najavili su priopćenje.

Ponuđačima koji su iskazali interes za sudjelovanje na natječaju za monetizaciju, 24. rujna ove godine poslan je nacrt koncesijskog ugovora. Njihove ponude bit će pregledane i analizirane, a zatim slijedi poziv ponuđačima na pregovore. Obvezujuće ponude trebale bi biti zaprimljene krajem siječnja, a odluka o koncesionaru donesena u proljeće iduće godine.

Ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Siniša Hajdaš Dončić više je puta izjavljivao kako će Vlada od monetizacije odustati jedino ako ponude ne budu zadovoljavajuće, a kako se moglo čuti, takvima će se smatrati bude li ponuđeni iznos za koncesiju nad autocestama manji od 2,5 milijardi eura.

Alternativa monetizaciji za ministra je namicanje sredstava za održavanje sustava autocesta i vraćanje kredita, ali i investicije u ceste i željeznice, povećanjem trošarina na gorivo, što će neizbježno izazvati njegovo poskupljenje.

Sveukupna glavnica kreditnoga duga Hrvatskih autocesta (HAC) i Autoceste Rijeka-Zagreb (ARZ), čiji se najveći dio namjerava pokriti monetizacijom, iznosi 4,3 milijarde eura, pokazuju podaci o planu dospijeća i otplate dugova HAC-a i ARZ-a. Od toga dug HAC-a je 3,3 milijarde eura, s posljednjom uplatom koja dospijeva 2031., a ARZ-a jedna milijarda eura, s posljednjom uplatom 2034.

Prema modelu koji je prihvatila Vlada, monetizacija javnoga duga Hrvatskih autocesta i Autoceste Rijeka-Zagreb provela bi se dodjelom koncesije za upravljanje i održavanje autocesta (1024 kilometra) na rok od 30 do 50 godina, uz jednokratnu koncesijsku naknadu od 2,4 do 3,2 milijarde eura, ovisno o trajanju koncesije.