U Ministarstvu financija se držimo našeg originalnog plana te se radi sve kako bi zgotovili oba dokumenta - rebalans proračuna za ovu godinu i prijedlog proračuna za iduću godinu, i prema našem baznom scenariju to bi trebalo ići na sjednicu Vlade u četvrtak, izjavio je Marić odgovarajući na pitanja novinara na marginama konferencije "Zagreb financijsko središte - novi bankarski trendovi i fintech".

"Ideja je da uspijemo sve zgotoviti i pripremiti sve potrebne materijale i dokumente za sjednicu Vlade u četvrtak, a što će biti vidjet ćemo", rekao je Marić odgovarajući na pitanje hoće li rebalans ovogodišnjeg i prijedlog proračuna za 2020. godinu biti na sjednici Vlade za dva dana, a s obzirom na neke informacije da bi to moglo biti odgođeno za sljedeći tjedan.

Proračun je najvažniji akt koji se donosi u jednoj godini, ali je i politički akt, dodaje ministar financija.

Napominje da je, kada se govori o financijskom, fiskalnom dijelu, pritisaka uvijek bilo i bit će, da situacija nije drugačija nego inače gdje proračunski korisnici imaju veće želje od mogućnosti, ali i da je uloga Vlade da se taj financijski dio zatvori na jedan adekvatan način i da se uskladi s prioritetima.

Po njemu, najbolji primjer te tvrdnje će biti i rebalans proračuna za ovu godinu.

Podsjetio je, naime, da je na rashodnoj strani zbog veće indeksacije mirovina potrebno osigurati dodatnih 900 milijuna kuna, čime će se za mirovine ove godine, u odnosu na planiranih 40,1 milijardu kuna, morati osigurati ukupno 41 milijarda kuna.

Također su povećani i zahtjevi za plaće s obzirom na ranije dogovoreni rast plaća ′tri plus dva posto′ u ovoj godini, pri čemu mnoga ministarstva nisu imala osigurana sredstva za tih dva posto pa će se to pronaći internim preraspodjelama.

Ti će se potrebni iznosi, dodaje, najvećim dijelom naći na uštedama na kamatama.

"Glavna poruka rebalansa je da se rashodna strana neće probijati, kao što je bilo i proteklih godina", rekao je Marić.

Ponovio je i kako je vezano za iduću godinu "legitimno pravo svih proračunskih korisnika, svih interesnih skupina da iskažu neke svoje neke zahtjeve i stavove, ali sve to skupa treba uklopiti u mogućnosti".

Na novinarski upit hoće li HNS biti izbačen iz Vlade ako ne glasa za proračun, Marić je odgovorio kako je tu previše ′ako′ te da to ne može komentirati.

O koeficijentima treba argumentirano iznijeti stavove

Potpredsjednik Vlade i ministar financija se iskreno nada da štrajk prosvjetara, koji traje već 14 dana, neće trajati dugo.

Riječ je o izuzetno važnoj temi, rekao je, dodajući kako se ne može zanemariti ono što je učinjeno i ono što će se učiniti.

Što se tiče koeficijenata ne bježimo od toga, ali za nekakvu ozbiljniju aktivnost i donošenje nekih ozbiljnijih odluka trebamo svi skupa sjesti za stol, na jedan pravi način argumentirano iznijeti stavove, kazao je.

"Imamo sustav koji je dulji niz godina bio stalno pod pritiscima razno-raznih intervencija koje su dovele do ovoga da imamo sustav koji je poprilično složen, nije pregledan i usudio bih se reći da je zapravo nepoznat i netransparentan u potpunosti", rekao je Marić, dodajući kako nitko ne umanjuje vrijednost i važnost svih koji rade u državnim i javnim službama.

Istaknuo je i kako je, što se tiče politike plaća, poruka Vlade bila jasna i s tim se u koštac uhvatila na početku mandata. Porast osnovice, pa i porezne izmjene, sve skupa kada se zbroji te doda ono što je predviđeno (u idućoj godini rast osnovice za 6,12 posto) je porast plaće za nešto više od 20 posto, naglasio je.

"I dalje opet ne zatvaramo tu temu, nego kažemo da se o politici plaća treba nastaviti razgovarati na jedan argumentiran način, kao i o segmentu koeficijenata", poručio je.

Na opasku novinara kako će proći mjeseci dok se ne napravi analiza, Marić je kazao kako ni u koga ne upire prstom, ali očito je bio neki razlog zašto se svih ovih godina bježalo od tog problema. Pa ako će sad proći još nekoliko mjeseci, mislim da si to možemo priuštiti, rekao je.

Marić kao potpredsjednik Vlade ima plaću nešto višu od 19.500 kuna

Marić je odgovarajući na novinarske upite otkrio kako je njegova plaća kao potpredsjednika Vlade nešto više od 19.500 kuna.

Pritom objašnjava kako ima dvoje djece, koja su kao uzdržavani članovi prijavljeni na njega.

Marić je rekao i kako mu je prije kao ministru financija plaća bila oko 17.600 kuna, ali da sada kao potpredsjednik Vlade ima veći koeficijent.

Prije je postojala jedna osnovica za sve, a danas imamo tri različite osnovice, objašnjava Marić, dodajući kako sva povećanja osnovice nemaju veze s dužnosnicima.

Dužnosnička osnovica je odvojena od osnovice državnih službenika, a treća je osnovica za pravosudne službenike. Da li je dobro da imamo tri različite osnovice i o tome treba razgovarati, smatra ministar financija.

Rekao je i kako ne želi ulaziti u rasprave oko plaća sindikalnih čelnika niti si postavlja pitanje kolika im je plaća.

Potpredsjednik Vlade i ministar financija nije želio komentirati krivo ispunjavanje imovinske kartice državnog inspektora Andrije Mikulića.