"Kad govorimo o famoznom Pravilniku oko kojeg je ispalo puno problema, naglasio bih da smo radi normalizacije odnosa s našim susjednim zemljama vratili cijenu kontrole na 90 kuna. I dalje kontroliramo kao što smo kontrolirali dosad, još i puno više, a idućih mjeseci ćemo dogovoriti s našim susjedima neku drugačiju cijenu, koja će onda biti zadovoljavajuća za sve i riješiti probleme koji su eventualno nastali", izjavio je Tolušić novinarima prije početka sjednice Vlade.

Dodao je da su kontrole puno jače nego prije jer se u drugim zemljama primjenjuju agrotehničke odnosno agrokemijske mjere koje se ne primjenjuju na razini EU. Kazao je i da će se razgovarati sa susjednim zemljama kako bi se pronašao model koji će zadovoljiti sve strane na koje se pravilnik odnosi.

Pravilnik o inspekcijskom nadzoru i kontroli usklađenosti voća i povrća s tržišnim standardima, kojim se propisuju uvjeti uvoza i izvoza voća i povrća te način provođenja inspekcijskog nadzora i kontrole usklađenosti voća i povrća s tržišnim standardima, objavljen je 14. srpnja ove godine. Njime je , uz ostalo, bila povećana naknada za inspekcijski nadzor i kontrolu usklađenosti voća i povrća s tržišnim standardima prilikom uvoza iz trećih zemalja s 90 na 2.000 kuna za svaki inspekcijski nadzor ili kontrolu i svaku pojedinu vrstu voća i povrća. To je izazvalo revolt i protumjere zemalja regije, nakon čega je premijer Andrej Plenković ministru poljoprivrede Tomislavu Tolušiću naložio da pronađe rješenje koje će otkloniti problem sa susjednim zemljama vezan uz povećane pristojbe, pa je 11. kolovoza Pravilnik izmijenjen, a cijena nadzora ponovno spuštena na 90 kuna.

Na novinarsko pitanje kako je doživio premijerovu javnu poruku da mora mijenjati Pravilnik, odnosno činjenicu da je sve izgledalo kao da ga premijer javno kritizira, Tolušić je odgovorio da apsolutno ima premijerovu punu podršku te mu se zahvalio na tome.

"Pravilnik svako ministarstvo donosi samostalno. Znači, od sto pravilnika koje je Ministarstvo poljoprivrede donijelo u ovih deset mjeseci, svako Ministarstvo donosi zasebno. Naravno da premijer s tim nije bio upoznat, jer smo ga donosili samostalno, ali činjenica je da smo mogli mnogo kvalitetnije odraditi odnose s našim susjedima, što nismo i što ćemo ispravit", kazao je Tolušić. Dodao je da su se on i premijer sve jasno dogovorili te promijenili pravilnik da se riješe nastali problemi.

Na raspolaganju 150 milijuna kuna za štete od požara

Na pitanje koliko je novca poljoprivrednicima osigurano za štete od požara i kada ga mogu tražiti, Tolušić je napomenuo da se mogu nadoknađivati samo štete na poljoprivrednom potencijalu.

"Znači šteta kad vam izgori smokva, maslina, vinograd, traktor, poljoprivredni objekt, to je ono što se tad u Ministarstvu poljoprivrede nadoknađuje s europskim novcima. Natječaj je otvoren, prijave se primaju od početka 10. mjeseca da naši poljoprivrednici mogu skupiti sve potrebne papire, da se mogu kvalitetno provesti analize. Sada je osigurano 20 milijuna eura, odnosno 150 milijuna kuna, ali ta se stavka može povećat do 50 milijuna eura, znači blizu 400 milijuna kuna i vjerujem da će to bit dovoljno novca za sve troškove koji su nastali", rekao je Tolušić.

Dodao je da se na taj natječaj mogu javiti i poljoprivrednici koji su imali i štetu od tuče te zlatne žutice koja napada vinograde. Uvjet da se neko prijavi je da je prijavljen u neki od poljoprivrednih sustava, istaknuo je Tolušić.

Zbog šteta uzrokovanih požarima, Ministarstvo poljoprivrede aktiviralo je podmjeru 5.2 Programa ruralnog razvoja - za obnovu poljoprivrednog zemljišta i proizvodnog potencijala narušenog elementarnim nepogodama, nepovoljnim klimatskim prilikama i katastrofalnim događajima. Natječaj je objavljen 4. kolovoza, a poljoprivrednici zahtjev za dodjelu novca za obnovu uništenog potencijala mogu podnijeti od 2. listopada do 1. prosinca.

Na natječaj se mogu prijaviti svi korisnici bez obzira na tip nepogode koja je narušila njihov proizvodni potencijal (požar, mraz, tuča i sl.), a predviđeni iznos natječaja je 150 milijuna kuna uz mogućnost povećanja. Pokriva se do 100 posto prihvatljivih izdataka, a moguća je i isplata predujma u vrijednosti do 50 posto od ukupno odobrenog iznosa potpore.

Osnovni preduvjet provođenja ove mjere da je za određeno područje županija proglasila elementarnu nepogodu, a šteta na poljoprivrednom gospodarstvu mora biti veća od 30 posto, odnosno mora biti uništeno minimalno 30 posto poljoprivrednog potencijala. Poljoprivrednim potencijalom smatra se npr. uništen poljoprivredni stroj, mehaničko zagađenje poljoprivrednog zemljišta, stablo, ali ne i plod.

Da bi zadovoljio uvjete natječaja poljoprivrednik mora prilikom podnošenja zahtjeva za potporu biti upisan u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava pri Agenciji za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju. U obzir će se uzeti proizvodne površine upisane ili u ARKOD ili u Upisnik poljoprivrednika.