Oporavak gospodarskog rasta Italije nakon pandemije covida 19 jenjava mnogo brže nego što se očekivalo, dok strukturne slabosti ponovno izbijaju na površinu i povećavaju rizike za krhke javne financije trećeg najvećeg gospodarstva u eurozoni.

Nakon što je bruto domaći proizvod neočekivano stagnirao u trećem tromjesečju, talijanski nacionalni ured za statistiku ISTAT objavio je u prosincu da ne očekuje oporavak u kratkome roku i prognozirao rast u 2024. od samo 0,5 posto, upola manje od službene vladine ciljane stope od jedan posto.

ISTAT-ova procjena vratila bi Italiju na njezino uobičajeno mjesto među najslabijim igračima u eurozoni i u suprotnosti je s optimističnom slikom koju su prikazali premijerka Giorgia Meloni i neki ekonomisti prije samo nekoliko mjeseci.

Nedavni podaci su sumorni. Poslovno povjerenje na najnižoj je razini od 2021. godine, dugotrajna kriza u proizvodnji se produbljuje, a sektor usluga koji je većim dijelom godine podupirao gospodarstvo također pada.

"Talijanski poslovni model sastavljen od malih tvrtki više nije pogodan za rast, nema dovoljno javnih ulaganja i bori se protiv zelene tranzicije umjesto da je prihvati kao priliku za rast", rekao je profesor ekonomije Francesco Saraceno iz Pariškog instituta za političke studije i rimskog sveučilišta LUISS-a.

Analitičari kažu da je stanje zapravo još gore, jer Italija još uvijek iz Bruxellesa putem fonda Europske unije za oporavak nakon covida prima desetke milijardi eura.

Španjolska, druga glavna primateljica sredstava iz tog fonda, raste najmanje četiri puta brže.