Čelnik Svjetske banke Jim Yong Kim signalizirao je spremnost na suradnju s Azijskom infrastrukturnom investicijskom bankom AIIB, s obzirom na velike potrebe za financiranjem infrastrukturnih projekata u gospodarstvima u nastajanju, a financijski doprinos nagovijestio je i kritički raspoložen Japan.

Kim je poručio da je spreman surađivati s novom razvojnom bankom koja bi prema zamisli kineskog čelnika Xija Jinpinga trebala ulagati u ceste, luke, aerodrome, opskrbu energijom i telekomunikacija u azijskim zemljama u razvoju. Time se čelnik SB-a distancirao od kritika Washingtona na račun projekta AIIB-a, poručujući da prihvaća novog zajmodavca i uvrštavajući ga na istaknuto mjesto dnevnog reda predstojećih proljetnih sastanaka Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) i SB-a u Washingtonu.

Nazivajući AIIB i srodni projekt Nove razvojne banke, koju pokreće skupina vodećih gospodarstava u razvoju BRICS, "potencijalnim snažnim saveznicima" Svjetske banke, Kim je obećao da će u kratkom roku utvrditi "inovativne" moduse suradnje s novim institucijama.

"Budu li se globalne multilateralne banke, uključujući ove nove, uspješno udruživale, surađivale i podupirale razvoj, svi ćemo biti na dobitku - posebno oni siromašni i najranjiviji", naglasio je čelnik SB-a. "Učinit ću sve što je u mojoj moći kako bih pronašao inovativne moduse suradnje s tim bankama", dodao je.

Ti bi modusi, među ostalim, mogli uključivati poticaje AIIB-u da pomogne u financiranju projekata Svjetske banke koji moraju zadovoljavati njihove standarde vezane uz zaštite okoliša, radnika i društva, kazao je čelnik SB-a uoči govora u Washingtonu a prenosi londonski Financial Times.

Kim podsjeća da je za generiranje gospodarskog rasta i podmirivanje potreba sve većeg broja stanovnika u zemljama u razvoju potrebno dodatnih 1.000 do 1.500 milijardi dolara ulaganja u mostove, ceste, željeznice i drugu infrastrukturu.

Aktualne razvojne banke zajedno ne raspolažu potrebnim resursima za zadovoljavanje tih potreba i potrebno je namaknuti dodatna sredstva, što iz privatnog sektora, što od novih igrača poput AIIB-a, koji zasada ima kapitalnu osnovicu manju od 100 milijardi dolara.

U međuvremenu je i Japan, također oštar kritičar AIIB-a, odlučio razmotriti mogućnost sudjelovanja u financiranju nove banke, izvijestila je agencija Kyodo News. Financijski doprinos Tokija trebao bi iznositi 1,5 milijardi dolara, navodi agencija.

Među prednostima tog poteza vlada u Tokiju istaknula je izravno sudjelovanje u definiranju AIIB-ovih procedura i mogućnost poboljšanja odnosa s Pekingom, piše Kyodo news.

Izvješće je objavljeno nakon što je krajem ožujka istekao rok Pekinga za prijavu zahtjeva za članstvom u AIIB-u, primjećuje novinska agencija dpa.

Japanska vlada i dalje strahuje da bi sufinanciranje AIIB-a rezultiralo pogoršanjem odnosa sa Sjedinjenim Državama, kao i davanjem legitimiteta projektu koji neki smatraju instrumentom širenja kineskog utjecaja na azijska gospodarstva u nastajanju. Japan i SAD ističu da nova banka mora biti transparentnija i sugeriraju mehanizme za kontrolu kreditiranja poput onih u Azijskoj razvojnoj banci, koju predvode Tokio i Washington.

"Nemamo izbora nego da budemo jako oprezni po pitanju sudjelovanja ako nova banka ne razjasni pitanja poput pravednog sustava upravljanja", kazao je prošlotjednoj konferenciji za novinstvo japanski ministar financija Taro Aso.

Kina će potvrditi popis zemalja-utemeljiteljica 15. travnja. Osnovne funkcije i ustroj AIIB-a trebali bi biti utanačeni do kraja lipnja pregovorima više od 50 zemalja i teritorija, uključujući Francusku, Njemačku i Veliku Britaniju, napominje japanska novinska agencija.