Subvencije za troškove energije trebale bi do kraja godine dosegnuti 1,65 bilijuna dolara, izračunala je agencija za kreditne rejtinge S&P Global, prognoziravši da će novi državni dug biti 40 posto veći od pretpandemijskog prosjeka.

Kada se pribroji pandemijska potrošnja, ovogodišnji iznos u 137 zemalja čiji dug S&P Global ocjenjuje raste na 10 bilijuna dolara, a ukupni dug na 65 bilijuna dolara, izračunala je agencija.

Agencija predviđa da će se te zemlje ove godine zadužiti za 10,5 bilijuna dolara, za 40 posto više od pretpandemijskog prosjeka. Novi dug ipak zaostaje za rekordom koji iznosi ih 11,5 bilijuna dolara.

"Najviše će se povećati dug u Europi i Latinskoj Americi, s obzirom na stagnaciju gospodarstva i proračunske pritiske, uključujući i visoke cijene energije", objavio je u četvrtak S&P Global.

Europa se sprema izdati obveznice u iznosu od oko 1,75 bilijuna dolara, a SAD i Japan zadržat će poziciju daleko najvećih ′dužnika′, s udjelom u ukupnom svjetskom dugu od 36 odnosno 17 posto.

Iskazan udjelom u svjetskom BDP-u, dug će u ovoj godini porasti na 66 posto, sa 64 posto u 2022. Na vrhuncu pandemije iznosio je 74 posto BDP-a.

U agenciji ipak upozoravaju da se dug povećava u uvjetima oštrog podizanja kamatnih stopa, što znači da će se vlade razvijenih zemalja zaduživati po otprilike dvostruko većoj cijeni nego prije 12 mjeseci.

Troškovi zaduživanja zemalja u razvoju također se približavaju najvišim razinama unatrag više od deset godina, a budući da obveznice gospodarstava u nastajanju obično imaju kraće rokove dospijeća, mnoge su se vrlo brzo suočile s višim troškovima zaduživanja.

"Visoke kamate predstavljaju značajan rizik za visoko zadužene zemlje koje se u velikoj mjeri zadužuju u inozemnoj valuti", ističe S&P Global, dodajući da "značajnom broju" zemalja s kreditnim rejtingom od ′B′ naniže "prijeti veliki rizik problema s otplatom".