Tvrtke koje su u ovoj godini ostvarile prihod veći od 300 milijuna kuna, a dobit im je za 20 posto veća od četverogodišnjeg prosjeka, u idućoj će godini na tu iznadprosječnu dobit platiti dodatni porez na dobit po stopi od 33 posto, regulira Zakon o dodatnom porezu na dobit koji je u petak stupio na snagu.

Zakon je, naime, objavljen u Narodnim novinama br. 151/2022 od 22. prosinca, a dan poslije objave, što znači danas, 23. prosinca je i stupio na snagu.

Prema zakonu, obveznici dodatnog poreza na dobit bit će oni s povećanom dobiti neovisno o djelatnosti koju obavljaju.

Taj dodatni porez na dobit, kolokvijalno nazvan porez na ekstraprofit, po stopi od 33 posto platit će kompanije koje su u 2022. ostvarile prihod veći od 300 milijuna kuna, i to samo na dobit u iznosu većem za 20 u odnosu na četverogodišnji prosjek.

Naime, porezna osnovica je oporeziva dobit u 2022. koji je za 20 posto veća u odnosu na prosječnu oporezivu dobit u četverogodišnjom razdoblju (2021., 2020, 2019. i 2018.).

Tako će veliki poduzetnici platiti porez na dobit po stopi od 18 posto, a na ostvareni će "ekstra profit" platiti i dodatni porez po stopi od 33 posto.

Prema zakonu, u izračun utvrđivanja porezne osnovice neće se uzimati godine u kojima je ostvaren gubitak.

Dodatni porez na dobit odnosit će se i na brodare odnosno na obveznike poreza po tonaži broda.

Zakon se ne odnosi na novoosnovane poduzetnike u 2022. godini niti na one koji su ove godine prestali s poslovanjem (bez prijenosa djelatnosti na druge porezne obveznike).

Za potrebe izračuna porezne osnovice dodatnog poreza na dobit određene, više izvanredne, stavke prihoda ili oporezive dobit će se korigirati.

Zakon propisuje i neka izuzeća pa se tako prilikom utvrđivanja visine prihoda ili oporezive dobiti u obzir neće uzimati prihodi i dobit koji su rezultat otpisa obveza od strane vjerovnika u predstečajnim i stečajnim postupcima, kao ni prihodi u stečajnom postupku koji su rezultat prodaje imovine i namirenja vjerovnika.

Također, neće se uzimati u obzir prihodi ili dobit od prodaje materijalne ili nematerijalne imovine koja je korištena u procesu proizvodnje i pružanja usluga nepovezanoj osobi, a povezanoj ako je prodana do 31. listopada 2022. te dobit ili gubitak od prodaje dionica i udjela, prodanih nakon dvije godine od njihova stjecanja, a u slučaju prodaje povezanim osobama do istoga datuma.

Nadalje, moći će se izuzeti i nerealizirani gubici poreznog razdoblja koji su rezultat procjene odnosno fer vrijednosti financijske imovine čije se promjene iskazuju kroz račun dobiti i gubitka, osim zajmova i potraživanja, za koje se povećava osnovica poreza na dobit u prijavi poreza na dobit.

Također, poduzetnicima koji temeljem, primjerice Zakona o poticanju ulaganja, ostvaruju olakšice npr. umanjenja osnovice poreza obveza dodatno poreza će se umanjiti primjenom stope kojom se umanjuje i obveza poreza na dobit.

Po podacima Vlade, a prema prijavama poreza na dobit za 2021.godinu, dodatni bi porez na dobit obuhvatio 192 poduzetnika, a procjenjuje se da bi se od dodatnog poreza mogli ostvariti proračunski prihod od 1,5 milijardi kuna. No, napomenuli su i kako, s obzirom da još nije utvrđena pozitivna oporeziva dobit za 2022. i iznosi koji mogu biti isključeni iz porezne osnovice, nije moguće procijeniti točan iznos, ali se značajna odstupanja ne očekuju.

Inače, obveza dodatnog poreza na dobit za 2022. godinu će dospjeti s danom podnošenja prijave poreza na dobit u 2023. godini.

Predstavnici Vlade u raspravama su isticali da je dodatni porez jednokratan, da je solidaran i da će se prihodi od njega usmjeriti isključivo za pomoć najugroženijim građanima.

"Dodatni porez na dobit utvrđuje se i plaća u uvjetima nepovoljnih gospodarskih okolnosti u Republici Hrvatskoj u skladu s odredbama ovoga Zakona na načelima pravednosti, jednakosti i razmjernosti prema kojima je svatko dužan sudjelovati u podmirenju javnih troškova u skladu sa svojim gospodarskim mogućnostima", navodi se i u članku 1. samoga Zakona.

Članak 3. precizira, pak, da će iznos prikupljen od dodatnog poreza na dobit "biti u cijelosti usmjeren na mjere pomoći za socijalno ugrožene građane, uključujući umirovljenike i druge ranjive skupine u društvu".

No, poduzetnici su ga uglavnom dočekali uz oštre kritike.

Tako su se iz Udruge Glas poduzetnika (UGP) još prilikom najava samog zakonskog rješenja usprotivili njegovu donošenju, poručujući da je uvođenje poreza na ekstra profit besmisleno, diskriminirajuće i neopravdano te da će to definitivno zaustaviti potencijalne investicije i rast plaća.

Iz te su udruge upozorili da tako široko definiran porez na ekstra profit u EU ima samo Mađarska, dok Europska komisija i druge zemlje članice EU-a predlažu oporezivanje samo energetskog sektora, koji je ostvarivao ekstra profite na špekulativnim cijenama plina i struje.

Iz Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) više puta su poručili da dodatni porez na dobit nepravedno pogađa mnoge kompanije, da se novim nametom dovodi u pitanje investicijski potencijal, konkurentnost i likvidnost najuspješnijih tvrtki.

Tako je i sredinom prosinca na tradicionalnom novogodišnjem susretu HUP-a glavna direktorica te udruge Irena Weber poručila da poduzetnici trebaju dobra pravila i uvjete za rad te poreznu i pravnu sigurnost, kao i državu koja ne penalizira već pomaže onima koji je financiraju.

"Trebaju nam dobra pravila i trebaju nam dobri uvjeti za rad. Najmanje što nam treba su nekakvi penali u zadnjim minutama. (...) Mi jesmo solidarni i naravno da Vlada treba i mora donositi porezne propise, no ono što nas smeta je ta neizvjesnost, nesigurnost i potpuna promjena pravila igre", rekla je tada Weber.

Predsjednik HUP-a Mihael Furjan je tom prigodom najavio i kako će velik broj poduzetnika koji će se smatrati oštećenim dizati ustavne tužbe.