U lipnju su, prema posljednjim podacima Hrvatske narodne banke, ukupni depoziti poslovnih banaka nastavili s godišnjim stopama rasta dosegnuvši 244,2 milijarde kuna. Time su ukupni depoziti (depozitni novac te oročeni i štedni kunski i devizni depoziti) u odnosu na isti mjesec 2014. porasli za 4,3 posto ili 10,1 milijardu kuna, ističe se u najnovijim analizama Raiffeisen banke.

Međugodišnjem rastu pridonio je i porast na mjesečnoj razini budući da su u odnosu na kraj svibnja ukupni depoziti banaka viši za 1,4 posto (3,3 milijarde kuna). I godišnjem i mjesečnom rastu ukupnih depozita prvenstveno je pridonio rast depozitnog novca koji je krajem lipnja iznosio 46,9 milijarda kuna što je 6,8 posto (3 milijarde kuna) više u odnosu na svibanj ali i 13,6 posto odnosno 5,6 milijarde kuna više u odnosu na kraj lipnja 2014.

Nadalje, krajem lipnja ukupni štedni i oročeni depoziti su iznosili 197,4 milijardi kuna, te su u odnosu na kraj lipnja prošle godine porasli za 4,4 milijarde kuna (2,3 posto). Pritom su oni kunski iznosili 34,6 milijarde kuna, te su u odnosu na isti period lani porasli za 567 milijun kuna (1,7 posto), dok su oni devizni iznosili 162,7 milijuna kuna, što je godišnji rast za 3,9 milijardi kuna (2,4 posto). Budući da devizni depoziti čine preko 82 posto ukupnih štednih i oročenih depozita rast prosječnog tečaja EUR/HRK (+0,1 posto) na godišnjoj razini pridonio je rastu njihovog kunskog izraza.

Promatrano prema sektorima godišnji pad od 597,5 milijuna kuna zabilježen je jedino u kategoriji drugih financijskih posrednika (-21,7 posto) čiji su ukupni depoziti krajem lipnja iznosili 2,2 milijarde kuna. Depoziti stanovništvu, koji čine 83,7 posto ukupnih depozita, dosegli su 165,2 milijarde kuna što je 1,1 posto odnosno 1,7 milijarde kuna više u odnosu na isti mjesec prošle godine. S druge strane u odnosu na kraj svibnja ukupni depoziti stanovništvu su zabilježili pad za 0,1 posto odnosno 100,2 milijuna kuna. Depoziti poduzeća na kraju promatranog mjeseca iznosili su 23,5 milijarde kuna što predstavlja godišnji rast od 5,5 posto (1,2 milijarde kuna), dok su u odnosu na kraj svibnja porasli za 736,9 milijuna kuna (3,2 posto).

Kako alternativne vrste investiranja nisu dovoljno atraktivne da privuku kapital iz banaka jer su se tržišne kamatne stope i prinosi na dužnička i vlasnička ulaganja na domaćem tržištu snizili, očekujemo nastavak pozitivnih godišnjih stopa rasta depozita. S druge strane sektor stanovništva mogao bi i dalje odgađati kupovinu trajnih dobara i svoje viškove držati u obliku depozita, ističe se u analizi.