Unatoč izazovima hrvatski robni izvoz ostvaruje snažne stope rasta, dok je broj izvoznika porastao u 2021. godini za njih 1.700, što sve daje razloga za relativni optimizam u trenutnim izazovnim vremenima, istaknuto je u utorak na 9. Liderovoj konferenciji o izvozu "Pametni znaju čemu služi izvoz".

Hrvatski robni izvoz, kako je istaknuto, na razini je vrijednosti iz 2019., dok je, unatoč izazovma, u prva četiri mjeseca ove godine dosegnuo 7,5 milijardi eura, što je 35 posto više u odnosu na isto lanjsko razdoblje.

"U vremenu smo koje je bremenito problemima, počevši od covid pandemije, nepovoljnih okolnosti izazvanih ruskom agresijom na Ukrajinu, porasta cijene energenata i poteškoća u nabavi sirovina, no izvoz i dalje ostaje dobra vijest, ono što je pozitivno i bilježi snažne stope rasta", ocjenila je državna tajnica u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja Nataša Mikuš Žigman.

Podaci su iznimno dobri i pozitivni, a ono što raduje, kako je navela, je da u stopama rasta izvoza doprinosi perađivačka industrija s udjelom od 80 posto.

Zadaća je Vlade da mjerama omogući da te stope ostanu iste ili da nastave rasti, rekla je Mikuš Žigman, navevši da su aktivnosti Vlade usmjerene u nekoliko segmenata - na mjere kojima bi se omogućilo da energenata i ostalih sirovina bude dovoljno, da gospodarstvo može normalno funkcionirati te na nastavak strukturnih reformi. Fokus je također na digitalizaciji i zelenoj ekonomiji, kazala je.

Mikuš Žigman iznijela je i podatak da je udio izvoznika u primateljima EU potpora iznad 50 posto te da su izvoznici među poduzećima koja najizdašnije koriste mogućnosti koje su na raspolaganju iz EU proračuna.

Navela je i kako je u 2021. zabilježeno 1.700 poduzeća izvoznika više nego u 2020. te istaknula kako i u ovim izazovnim vremenima ima prostora za "relativni optimizam".

Glavna ekonomistica Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) Iva Tomić kazala je da je hrvatska proizvodnja za izvoz visoko ovisna o uvozu repromaterijala, sirovina, strojeva i opreme te kako je razdoblje pandemije poremetilo dobavne lance, a rat u Ukrajini to dodatno zaoštrio. Industrija je prisiljena tražiti pouzdane nove dobavljače, istaknula je Tomić.

Govoreći o transportu kao izvoru poremećaja u lancu opskrbe, Borna Petrović iz Liburnia pomorske agencije upozorio je na probleme kroničnog nedostatka radne snage, strelovitog rasta pomorskih vozarina i cijena najma brodova te energenata.

Predsjednica Uprave Podravke Martina Dalić je kazala kako se ova godina pokazala puno težom, izazovnijom i neizvjesnijom nego što su mislili lani tijekom planiranja i izrade financijskih planova. Posljedice pandemije, kako je navela, dovele su do poremećaja na tržištu koji su uzrokovali rast cijena sirovina, transporta, energenata itd., no očekivalo se da će nakon proljeća doći do smirivanja, a rat u Ukrajini je doveo do novih rizika i novog rasta cijena.

"Ispravno je i fer reći da se efektima ove krize, nikakvim mjerama koliko god one bile od strane Vlade dobronamjerne, mi kao gospodarstvo ne možemo zaštititi, jer je to kriza globalnog karaktera i izazvana je ekstremnim šokovima na strani ponude. Mogu se tražiti krivci, no od toga nema puno koristi", navela je. Smatra da je pred nama izazovno i teško vrijeme i za poduzeća i za potrošače.