FAO-v indeks cijena košarice osnovnih prehrambenih proizvoda porastao je u svibnju 1,2 posto u odnosu na prethodni mjesec, na prosječna 176,2 boda.

Njegova vrijednost neprekinuto raste od početka ove godine, pokazuju podaci UN-ove agencije.

Najviše su u prošlom mjesecu poskočile cijene mlijeka i mliječnih proizvoda, za 5,5 posto u odnosu na travanj, što u FAO-u pripisuju u prvom redu tješnjoj opskrbi iz Novog Zelanda, vodećeg svjetskog izvoznika.

U odnosu na prošlogodišnji svibanj cijene mlijeka više su u prosjeku 11,5 posto, napominju u FAO-u.

Osjetno su u svibnju poskupjele i žitarice, za 2,4 posto u odnosu na travanj, dosegnuvši najvišu razinu u gotovo tri i pol godine. Na godišnjoj razini veće su 17 posto.

Proteklih su mjeseci cijene svih žitarica znatno porasle, primjećuju u FAO-u, dodajući da je svibanjsko poskupljenje pšenice rezultat zabrinutosti za proizvodnju u nizu vodećih zemalja. Cijene žitarica koje se koriste za prehranu ljudi i stoke, uključujući kukuruz, potaknuli su pak sve lošiji izgledi za urod u Južnoj Americi.

Cijene biljnih ulja pale su u svibnju 2,6 posto u odnosu na travanj, kliznuvši na najnižu razinu u više od dvije godine, pritisnute obilnim globalnim zalihama.

Šećer je pak u svibnju pojeftinio na mjesečnoj razini skromnih 0,5 posto zbog povoljnih izgleda za urod u vodećim proizvođačkim regijama u Brazilu, najvećem proizvođaču i izvozniku u svijetu.

Cijene mesa gotovo su stagnirale u odnosu na travanj, utvrdili su u FAO-u. Pritom su cijene svinjetine i ovčetine pale zbog manjeg kineskog uvoza odnosno jačeg dolara. Meso peradi blago je pak poskupjelo ali je praćenje stanja na tom tržištu u proteklim tjednima otežano zbog neizvjesnosti u Brazilu, napominju.

Poboljšana prognoza za proizvodnju žitarica

FAO je u odvojenom izvješću podigao procjenu svjetske proizvodnje žitarica u ovoj godini na 2,61 milijardu tona u odnosu na prognozu objavljenu u svibnju. U odnosu na prošlogodišnju visoku razinu to bi predstavljalo smanjenje za 1,5 posto.

Procjena ovogodišnje proizvodnje pšenice podignuta je na 754,1 milijun tona, zbog poboljšanih procjena uroda u više istaknutih zemalja-proizvođača, uključujući Argentinu, SAD i Kanadu. To bi značilo 1-postotno povećanje u odnosu na prošlu godinu.

Proizvodnja žitarica koje se koriste u prehrani ljudi i životinja, uključujući kukuruz, trebala bi se smanjiti za 3,2 posto u odnosu na prošlogodišnji rekord i kliznuti na 1,345 milijardi tona. U FAO-u objašnjavaju taj pad okretanjem ratara profitabilnijim kulturama te suši u pojedinim zemljama.

Proizvodnja riže trebala bi porasti za 1,3 posto, na novu rekordnu razinu od 511,3 milijuna tona, zrcaleći u prvom redu poboljšane prognoze uroda u Indiji.

U novoj poljoprivrednoj sezoni 2018/2019. u FAO-u predviđaju rekordnu potražnju za žitaricama, od 2,65 milijardi tona, čime bi ona porasla za 1,2 posto u odnosu na aktualnu sezonu. Kao razlog navode veću potražnju u sektorima proizvodnje hrane za ljude i stoku te u industriji.

Obujam trgovine žitaricama također bi u 2018/2019. trebao zabilježiti rekordnu razinu, od 409,6 milijuna tona.

Pritom bi se trgovina pšenicom trebala zadržati na razini procjena za sezonu na izmaku i iznositi 173 milijuna tona. U FAO-u napominju da bi u stavci izvoza veća prodaja Europske unije, Ruske Federacije i SAD-a trebala više nego nadoknaditi očekivani pad izvoza iz Argentine i Ukrajine.

Procjena zaliha žitarica na kraju sezone 2018/2019. podignuta je za pet posto u odnosu na svibanjsko izvješće, na 772 milijuna tona, uglavnom zbog podignute procjene kineskih zaliha kukuruza. Unatoč tome, ukupne bi zalihe na kraju sezone 2019. godine trebale biti 5,4 posto niže nego na početku sezone.