Skupina zemalja EU-a s velikim skladišnim kapacitetima traži od Europske komisije "fleksibilnije" odredbe o zalihama plina, strahujući od visokih troškova punjenja pred iduću zimu.

Zemlje EU-a moraju prema važećim propisima postupno napuniti skladišta do studenog na 90 posto, uz propisane vrijednosti u veljači, svibnju, srpnju i rujnu.

Odredbe im trenutno zadaju glavobolju budući da su cijene plina na referentnoj europskoj digitalnoj burzi TTF od početka rujna porasle oko 50 posto, dosegnuvši najvišu razinu u otprilike dvije godine.

U takvim su uvjetima predstavnici skupine zemalja EU-a u četvrtak na sastanku s predstavnicima Europske komisije zatražili "više fleksibilnosti" u odredbama o zalihama.

Njemačka želi da budu "manje krute", rekla je u četvrtak glasnogovornica ministarstva gospodarstva i klime.

"Fleksibilnije odredbe ublažile bi pritisak da se skladišta napune i omogućile bi normalizaciju stanja na tržištu", dodala je.

Problematičan signal

Njemačka je, uz još nekoliko zemalja EU-a, uključujući Francusku, upozorila da odredbe o razini zaliha šalju tržištu signal da je kupovina plina obaveza, što podiže cijene, rekla su četiri upućena izvora.

Uz Njemačku i Francusku, velika skladišta plina ima i Italija koja je prema Bloomberg Newsu bila također signalizirala da će podržati inicijativu da se propisi ublaže.

Italija će razmotriti zahtjeve drugih članica EU-a, uključujući Njemačku, i podržati ublažavanje odredbi EU-a o punjenju skladišta, rekao je prije tjedan dana ravnatelj uprave za energetiku u ministarstvu energetike i okoliša Federico Boschi, pojasnivši naknadno da se zalažu za niže pragove popunjenosti kapaciteta u Europi.

Nizozemska će se založiti da, umjesto obaveze, navedena razina popunjenosti skladišta bude "ambicija", rekao je glasnogovornik ministarstva energetike Pieter ten Bruggencate.

Prema riječima nizozemskog dužnosnika, ublažavanje europskih propisa zahtijevaju, uz Njemačku, i Francusku, i Austrija i Češka.

Reakcija

Skladišta u Njemačkoj, Italiji i Francuskoj trenutno se prazne velikom brzinom, u rasponu od 2,5 teraravatsati do nešto više od 800 megavatsati dnevno i njihovi su kapaciteti trenutno popunjeni 46, odnosno 57 i 28 posto.

Europa je ove zime trošila više plina iz skladišta zbog osjetno nižih temperatura, slabijeg vjetra i obustave isporuka ruskog plina preko Ukrajine.

Skladišta bi se trebala ponovo napuniti u ljetnim mjesecima kada su potražnja i cijene obično relativno niske.

No, situacija je ove godine složenija i tržište je na snažnu potražnju i na poznate obaveze europskih zemalja o punjenju skladišta reagiralo višim cijenama plina s rokom isporuke tokom ljeta nego u onima tijekom jeseni.

To znači da su trgovci lišeni financijskih poticaja da skladište plin do zime, objašnjava Reuters.

I drugi kupuju

Europa se istodobno mora natjecati za plin s drugim velikim kupcima, što znači da će zemlje EU-a možda morati platiti još više da bi napunile skladišta kao što im propisi nalažu.

Ako se zalihe u europskim skladištima do kraja zime spuste na nekih 35 posto, postizanje 90-postotnog cilja popunjenosti stajalo bi, prema važećim cijenama na tržištima, oko 36 milijardi eura, pokazuju Reutersovi izračuni.

Na razini EU-a skladišni kapaciteti bili su u srijedu, prema podacima Gas Infrastructure Europe (GIE), popunjeni otprilike 46 posto.

U hrvatskim Okolima zalihe su se od početka veljače s 36 na 28 posto kapaciteta, pokazuju podaci GIE-a.

Europska komisija namjerava predložiti dulje rokove za punjenje zaliha u idućim godinama, ali nije javno signalizirala je li spremna biti fleksibilnija u ciljevima za ovu godinu.