Šest država zapadnog Balkana u 2026. trebale bi ostvariti prosječni rast bruto domaćeg proizvoda od 3,1 posto što bi bilo neznatno više u usporedbi s ovom godinom i nedovoljno je da ispuni potrebe njihovih građana, procjena je koju sadrži novi redoviti izvještaj Svjetske banke (WB) objavljen u utorak.

Analitičari WB navode kako je gospodarski rast na zapadnom Balkanu usporio tijekom 2025. jer je inflacija dovela do smanjenja potrošnje, dok je pojačana neizvjesnost ograničavala trgovinu i ulaganja, i to unatoč solidnom rastu zarada i kredita.

Rast BDP-a za ovu godinu za cijelu regiju procijenjen je na tri posto što je 0,2 posto manje u odnosu na ranije projekcije.

Najveći rast očekuje se na Kosovu i vjerojatno će biti na razini od 3,8 posto, slijedi ga Albanija sa 3,7 posto dok je rast ispod regionalnog prosjeka procijenjen za Srbiju i BiH gdje bi on trebao biti 2,8 odnosno 2,6 posto.

Iako je rast BDP-a skroman u Svjetskoj su banci označili važnim to što je fiskalna politika na zapadnom Balkanu ostala disciplinirana i pored blagog popuštanja tako da je deficit bio ispod tri posto a javni dug i dalje se kreće silaznom putanjom.

Nešto jači gospodarski napredak u regiji u WB prognoziraju tek za 2027. godinu kada bi on trebao biti na prosječnoj razini od oko 3,6 posto.

Najbolje perspektive odnosno rast BDP-a od četiri posto prognoziraju za Srbiju te za Kosovo gdje bi BDP trebao rasti po stopi od 3,9 posto.

No uvjet za to promjene su na tržištu rada.

Xiaoqing Yu, direktorica WB za zapadni Balkan izjavila je kako bi države regije u transformaciji ka suvremenom gospodarstvu morale razmotriti promjene strategija zapošljavanja.

"To su poticanje većeg udjela na tržištu rada, promicanje vještina građana i jačanje tvrtki kroz digitalnu transformaciju", ocijenila je.

Zapadni Balkan zapravo je suočen je s paradoksom na tržištu rada jer radnika nedostaje u nekim sektorima a istodobno su visoke stope nezaposlenosti.

Demografska kretanja te izazove pojačavaju jer je radno sposobno stanovništvo već značajno smanjeno, a, prema projekcijama, očekuje se njegov pad za skoro 20 posto do 2050.

"Ako se nastave trenutna kretanja u pogledu broja stanovnika, gospodarskog rasta i tržišta rada, regija bi se mogla suočiti s manjkom od preko 190 tisuća radnika tijekom narednih pet godina", navodi se u izvještaju WB.

Da bi "otključao" gospodarski rast, zapadni Balkan mora uložiti u osnovnu infrastrukturu koja je od presudnog značaja za stvaranje radnih mjesta.

Među mjerama su jačanje obrazovnog i sustava zdravstvene zaštite te povećanje stope sudjelovanja u radnoj snazi, posebice među ženama.

Ulaganje u transportnu, ekološku i energetsku infrastrukturu pomoći će bržem i efikasnijem povezivanju firmi i građana, unaprjeđujući produktivnost.

Pored toga, poslovanje i rast privatnog sektora zahtijevaju jačanje javne uprave i pružanje potpore politikama kojima se potiče gospodarski rast, usporedo s kreiranjem predvidljivog regulatornog okruženja.

Preporučeno je i poticanje konkurencije u ključnim sektorima poput energetike i transporta, reforma državnih tvrtki, pojednostavljivanje propisa i pružanje podrške inovativnim start up-ovima .