HUP Skor pokazuje da ostajemo na začelju Europske unije, najgora smo članica, rekla je predsjednica HUP-a Gordana Deranja.

Naime, rezultat i ove godine pokazuje da Hrvatska znatno zaostaje za državama članicama EU 10. Osobito zabrinjava što je hrvatski skor slabiji nego u zemljama koje su još uvijek slabije razvijene od Hrvatske (Bugarska, Rumunjska), napominju iz HUP-a.

Podsjećajući kako HUP stalno upozorava na potrebu reformi, Deranja je rekla kako neće biti snažnijeg efekta na gospodarstvo, ako reforme dolaze samo iz Ministarstva financija.

Napredak u fiskalnoj konsolidaciji, produktivnosti i konkurentnosti, slabosti u uvjetima ulaganja i poslovanja

Iako skor fiskalne konsolidacije ima značajno bolji rezultat, snažniji pad skora investicijskih i poslovnih barijera te kronični problemi opterećenja gospodarstva i tržišta rada rezultirali su padom ukupnog HUP Skora u 2018. Pozitivne skorove, uz fiskalnu konsolidaciju, imaju produktivnost i konkurentnost te ponuda kapitala, naglašavaju iz HUP-a.

Rezultati HUP Skora pokazuju da je najveći napredak ostvaren kod fiskalne konsolidacije (s 54 boda u 2017. na 56 u ovoj godini), produktivnosti i konkurentnosti (s 34 na 45) te kod ponude kapitala (s 36 na 42 boda od mogućih 100).

Ocjena HUP skora obrazovnog i mirovinskog sustava i dalje dalje je "u crvenom", ali je zadržan na 26, a pravosuđe na 33.

Najveća negativna promjena je pad skora investicijskih i poslovnih barijera - s 35 bodova u 2017. na 23 u 2018. godini, slijedom rasta troškova osnivanja poduzeća i povećanja broja procedura za dobivanje građevinskih dozvola te u javnoj administraciji, zbog naglog rasta broja dana potrebnih za pokretanje posla.

Opterećenja gospodarstva i dalje velika

Iz HUP-a napominju kako se područja opterećenja gospodarstva (19) i tržište rada (22) iz godine u godinu pokazuju kritičnima.

Deranja je istaknula kako Hrvatska slabo napreduje i stagnira, jer se drugi brže i uspješnije mijenjaju i prilagođavaju novim okolnostima i uvjetima.

"Opterećenje gospodarstva i dalje je previsoko zbog čega ne možemo u cijelosti biti zadovoljni zadnjim valom poreznih promjena", kazala je napominjući kako ih poslodavci smatraju korakom u dobrom smjeru, no kako su nedovoljne da bi gospodarstvu dale ozbiljni pozitivni poticaj. Posebice se to, kako je kazala, odnosi na opterećenje plaća.

Istaknula je i kako je stanje na tržištu rada teško - kvalificirane radne snage nema dovoljno, a pritisak na rast plaća je velik. Problem je, napominje, što poslodavci sa sadašnjim opterećenjem nemaju prostor za bitno povećanje plaća bez da ugroze održivost poslovanja.

Ustvrdila je kako država nastavlja trošiti više nego što zarađuje te kako zabrinjava što u proračunu za 2019. nema naznaka ozbiljnih reformi.

Majetić: Promjene su spore

Glavni direktor HUP-a Davor Majetić ocijenio je da bez snažnijeg gospodarskog rasta neće biti zaustavljeno iseljevanje te kako ozbiljan deficit radne snage može ugroziti i trenutni rast.

"To nije problem samo poslodavaca i mora se rješavati sistematski i sveobuhvatno", kazao je.

Što se obrazovanja tiče, naveo je kako broj djece i kakvoća obrazovanja padaju, a broj profesora i učitelja ostao je isti.

Bez promjene obrazovnog sustava nećemo imati kvalitetnu radnu snagu, rekao je Majetić.

"Spori smo, a promjene ne idu dovoljno duboko i široko da bi se mogle zvati reformama. Zbog toga su i njihovi dosezi ograničeni, a mi, kada se usporedimo s drugim zemljama, ostajemo iza njih i zarobljeni smo na dnu EU-a", istaknuo je Majetić.

Na novinarski upit zna li HUP koliko će poslodavaca dati 13. plaću ili veću božićnicu s obzirom na povećanje neoporezivih primitaka od 1. prosinca, Majetić je rekao kako HUP analizira koliko će poslodavaca iskoristiti tu priliku. Napominje da će za velike tvrtke to biti veći izazov, jer je riječ o većem broju ljudi i više novca, ali siguran je da će manje to iskoristiti, u okvirima svojih mogućnosti.