Unatoč sve bržem oporavku gospodarske aktivnosti, ukupna izloženost domaćeg financijskog sustava sistemskim rizicima zadržala se na povišenoj razini, ocjenjuje u srijedu Hrvatska narodna banka (HNB) u priopćenju sa sjednice Savjeta HNB-a.

Savjet HNB-a na sjednici je raspravljao o tekućim gospodarskim i financijskim kretanjima te razmotrio najnoviju analizu financijske stabilnosti, a donio je i nekoliko drugih odluka iz svoje nadležnosti.

"Oporavak gospodarske aktivnosti u prvom bi se tromjesečju 2021. mogao ubrzati, prema rezultatima modela brze procjene BDP-a, što se može povezati i s predahom između drugog i trećeg vala pandemije u Hrvatskoj", navodi se u priopćenju HNB-a.

Iz središnje banke zamjećuju i kako pokazatelji tržišta rada pokazuju slabljenje zamaha prema kraju tromjesečja, vjerojatno kao rezultat blažeg jačanja sezonskih aktivnosti u uvjetima ponovnog pogoršanja epidemiološke situacije. Rast cijena nafte u ožujku je, zajedno s baznim učinkom, povećao godišnju stopu inflacije potrošačkih cijena koja je dostigla 1,2 posto (nakon 0,3 posto u veljači).

"Monetarna politika u takvim uvjetima ostaje iznimno akomodativna, a slobodna novčana sredstva banaka i u travnju nastavljaju rasti, najviše zbog smanjenja kunskih depozita države kod HNB-a, te dostižu najviše razine dosad. No, kreditna je aktivnost i dalje prigušena pa su plasmani banaka i u ožujku usporili svoj godišnji rast na 2,3 posto, s tri posto u veljači", ističu iz HNB-a.

Pritom je osobito usporio godišnji rast plasmana poduzećima (s 4,1 posto u veljači na jedan posto u ožujku) zbog snažnog kreditiranja poduzeća u istom mjesecu prošle godine. S druge strane, rast plasmana stanovništvu se ubrzao zahvaljujući sve izraženijem rastu stambenih kredita, uz manji pad gotovinskih nenamjenskih kredita.

"Ubrzavanje oporavka realne aktivnosti povoljno se odrazilo i na proračunske prihode koji su porasli za 10 posto u prvom tromjesečju u odnosu na isto prošlogodišnje tromjesečje. Istodobno su porasli i proračunski rashodi pa je manjak proračuna iznosio 3,5 milijarde kuna. Tako je u prvom tromjesečju ostvaren manjak koji je, međutim, bio nešto manji nego onaj ostvaren u istom tromjesečju prošle godine, a koje je također već djelomično bilo pod utjecajem pandemije", navode iz središnje banke.

Snažan rast javnog duga; rastu i cijene stambenih nekretnina

Unatoč sve bržem oporavku gospodarske aktivnosti, ukupna izloženost domaćeg financijskog sustava sistemskim rizicima zadržala na povišenoj razini, ističu iz HNB-a, iz kojega među nekoliko skupina rizika za financijsku stabilnost uz ostalo izdvajaju snažan rast javnog duga, rast cijena stambenih nekretnina, kao i rizik zombifikacije korporativnog sektora.

HNB tako upozorava da je javni dug snažno porastao, uz jačanje međuovisnosti između banaka i države. "Fiskalna politika je, uz mjere drugih ekonomskih i regulatornih politika, pridonijela ublažavanju posljedica pandemije. No, naličje nižih prihoda i izdašnih fiskalnih potpora je snažan porast razine javnog duga. Također, dodatno je ojačala već ionako snažna izloženost kreditnih institucija prema državi. Ipak, niska premija na rizik zemlje i povoljni uvjeti financiranja, kao i izdašna raspoloživa sredstava iz proračuna EU, olakšavaju financiranje države i kratkoročno ublažavaju te rizike", navodi se u priopćenju.

Središnja banka upozorava i kako se "visoke i brzo rastuće cijene stambenih nekretnina sve više odvajaju od ekonomskih veličina koje bi ih trebale određivati". "Premda se u uvjetima pandemije broj transakcija na tržištu stambenih nekretnina nešto smanjio, cijene stambenih nekretnina tek su blago usporile rast. Potaknuti povoljnim uvjetima financiranja, nastavkom državnog programa subvencioniranja, te stabilnom zaposlenosti i dohocima pod utjecajem fiskalnih potpora, stambeni krediti i dalje ubrzano rastu. Iako se ti krediti u prosjeku odobravaju uz razborite uvjete kreditiranja, kod dijela kredita su vidljivi povišeni omjeri otplata u odnosu na dohodak, što u nepovoljnim okolnostima može pojačati utjecaje poremećaja na tržištu nekretnina", ističu iz HNB-a.

Također, upozoravaju i kako sa sve dužim trajanjem pandemije i fiskalnih poticaja ujedno raste i rizik zombifikacije korporativnog sektora. "Unatoč oporavku agregatne gospodarske aktivnosti, dijelovi gospodarstva i dalje su pogođeni mjerama socijalnog distanciranja. S jedne strane, preuranjeno povlačenje različitih potpora može ugroziti poslovanje zdravih poduzeća. S druge strane, broj ulazaka i izlazaka poduzeća s tržišta se unatoč pandemiji smanjio. Predugo održavanje potpora može stoga zadržati na tržištu i poduzeća s neodrživim poslovnim modelima i tako smanjiti raspoloživost resursa za rast zdravih poduzeća, što može smanjiti korporativni dinamizam i zombificirati sektor poduzeća, s nepovoljnim implikacijama za gospodarski rast i financijsku stabilnost", upozoravaju iz središnje banke.

Procjenjuju i kako će pritisci na zarade kreditnih institucija i dalje jačati, što se srednjoročno može nepovoljno odraziti na raspoloživost kredita. "Uz znatnu heterogenost među kreditnim institucijama, sustav je visoko kapitaliziran i likvidan, te je sposoban apsorbirati znatne troškove kreditnog rizika. Ti su troškovi već snažno porasli pod utjecajem pada gospodarske aktivnosti, a regulatorne olakšice djelomično su odgodile njihovu punu materijalizaciju. Nastavak tendencije pada kamatnih stopa i rasta udjela plasmana s nižim prinosima dodatno će ograničiti mogućnost poboljšanja zarada. Kreditne institucije će se stoga morati sve više oslanjati na digitalne kanale prodaje kako bi smanjile troškove i donekle očuvale profitabilnost. Također, morat će se prilagoditi tranziciji prema zelenoj ekonomiji, uz razmatranje i uključivanje klimatskih rizika u ocjene ukupnih rizika", navode iz HNB-a.

Savjet HNB-a na današnjoj je sjednici dao suglasnost Nadzornom odboru Raiffeisenbank Austria (RBA) za imenovanje Liane Keserić za predsjednicu uprave RBA, a odobrio je i da RBA pripoji Raiffeisen stambenu štedionicu.