Pad Vlade gurnuo je u stranu sve planove, pa i promjenu poreznog sustava, koji će vjerojatno opet biti predmet (neispunjenih) predizbornih obećanja. Dobijemo li stabilnu vladu na jesen, neke bi se promjene ipak mogle dogoditi od početka iduće godine. Očekivati je da će oba politička bloka u kampanji obećati ukidanje najveće stope poreza na dohodak od 40 posto te da se neće zalijetati s najavom poreza na nekretnine iako su ga Europskoj komisiji najavile obje vlade, i SDP-ova i HDZ-ova.

Nova studija

Uoči još jednog otvaranja poreznog paketa, Institut za javne financije objavio je novu studiju o oporezivanju dohotka od rada u Hrvatskoj i Europskoj uniji koja potvrđuje da Hrvatska ima blaži porezni ugriz prema zaposlenima od većine ostalih država. Hrvatski se proračun uglavnom puni od poreza na potrošnju, a pritisak na rad uglavnom je izraženiji prema samcima i zaposlenima s visokim plaćama. Gleda li se prosječni pritisak na plaće, Hrvatska je nakon Irske, druga najjeftinija članica EU. Na sto kuna bruto plaće prosječno porezno opterećenje u Hrvatskoj iznosi 35,3 kune dok austrijski, mađarski i njemački radnici na 100 eura ili forinti državi za poreze i doprinose daju 49 posto! Irska je apsolutna najjeftinija članica EU - na 100 eura prosječne bruto plaće samo 28 eura odlazi državi, no progresija je prisutna i kod njih, ovisno o visini plaće, olakšicama za djecu ili dječjem doplatku.

Samcu, čija su primanja za dvije trećine veća od prosječnih, porezni se klin u Irskoj penje na 39,6 posto, slično kao i u Hrvatskoj (39,8%). Na toj razini plaća na mjesto najjeftinije države izbija Poljska, gdje iznadprosječno visoke plaće samaca terete s 36,2 posto. Ovisno o visini plaća samci u Hrvatskoj plaćaju 5 do 13 posto više poreza od roditelja koji imaju dvoje djece. Prikazano na plaći, roditelj s dvoje djece i bruto plaćom od 15 tisuća kuna zarađuje oko 800 kuna više od samca, jer su mu porezi toliko manji. Samac koji zarađuje prosječnu plaću državi daje oko 550 kuna više od roditelja s dvoje djece. Autori studije izračunali su da prosječno plaćeni samac u Hrvatskoj državi daje 35 posto svojih primanja, a roditelji s jednim ili dvoje djece - 22 posto. Da žive u Irskoj, ti bi roditelji državi dali samo 7 posto svojih primanja, no zato bi u Italiji, koja ima najmanje olakšica za djecu, platili 38 posto poreza. Neto prosječni porezni klin za samce raste i do 51 posto za plaće koje su tri puta veće od prosječnih, dok je kod parove s dvoje djece taj maksimum do 42 posto. Ekonomisti Hrvoje Šimović i Milan Deskar-Škrbić izračunali su da gotovo 60 posto zaposlenih spada u prvi porezni razred, (12%), a od njih se naplati manje od 10 posto ukupnih prihoda od prireza i poreza na dohodak. Zaposlenih koji spadaju u najviši porezni razred od 40% ima tek 2,6% i od njih se naplati trećina ukupnih prihoda od dohotka.

Samci svugdje plaćaju više poreza od radnika s djecom

Samci su u svim zemljama u nepovoljnijem položaju nego obitelji s djecom. U Belgiji porezni klin za samce doseže 55,8% ukupnih troškova rada. Autori navode da u Belgiji već i samac s prosječnom bruto plaćom ulazi u gornji porezni razred, gdje se na dio osnovice plaća porez po stopi od visokih 50%. Većina tranzicijskih zemalja ima manji porezni pritisak na visoke plaće, no razvijene zapadne države ne bježe od visokih stopa ali su one kod većine primijenjene na znatno veća primanja. Hrvatska godišnje od poreza na dohodak prikupi oko 11 milijardi kuna i taj je novac prihod lokalnih jedinica.