- 30.06.2024 Promjena postojeće akcije umanjenja naknade za upravljanje
- 30.06.2024 TJEDNI PREGLED: Oprez na svjetskim burzama, inflacija i dalj...
- 30.06.2024 TJEDNI PREGLED: Dolar ojačao prema japanskom jenu, oslabio p...
- 02.07.2024 Novi fond Raiffeisen Money Market započinje s radom
- 01.07.2024 Od utorka cijena osnovnog benzina 11 centi, a dizela osam ce...
- 30.06.2024 Promjena postojeće akcije umanjenja naknade za upravljanje
- 27.06.2024 PRIPAJANJE: Erste E-Conservative pripojen fondu Erste Money Market
- 22.05.2024 InterCapital Dollar Bond postao InterCapital Short Term Dollar Bond
- 22.04.2024 Eurizon Asset Management Croatia dobitnik Top of the Funds nagrade za rezultate u 2023. godini
- 22.04.2024 Fond Eurizon HR Equity dobitnik Top of the Funds nagrade za rezultate u 2023. godini
- 04.07.2024 Što nam tržišta govore i što se može očekivati - XCI
- 02.07.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 01.07.2024. - OTP Invest
- 24.06.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 24.06.2024. - OTP Invest
- 20.06.2024 Komentar tržišta - InterCapital Asset Management - svibanj 2024.
- 19.06.2024 Što nam tržišta govore i što se može očekivati - XC
- 04.07.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi u plusu
- 03.07.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi u plusu
- 02.07.2024 Novi fond Raiffeisen Money Market započinje s radom
- 02.07.2024 Preoblikovanje fonda Raiffeisen Wealth
- 02.07.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi u minusu
- 04.07.2024 Američko tržište rada zadržalo cijene nafte na 87 dolara
- 04.07.2024 ZSE DANAS: Crobexi porasli uz skroman promet
- 04.07.2024 Cijene stambenih objekata porasle 9,1 posto na godišnjoj razini
- 04.07.2024 Što nam tržišta govore i što se može očekivati - XCI
- 04.07.2024 ZSE INTRADAY: Uz mršav promet, Crobexi blago porasli
- 03.07.2024 Državne nekretnine s rekordnim poslovnim prihodima
- 27.06.2024 H&M sa skromnim rastom prihoda u proljetnom tromjesečju
- 20.06.2024 Oštar pad prihoda britanskog vlasnika tvornice ambalaže u Belišću
- 06.06.2024 Otvoren znanstveno-istraživački laboratorij Inventorium
- 05.06.2024 Evo zašto je ACC pauzirao gradnju tvornica u Njemačkoj i Italiji
- 04.07.2024 Članovima obveznih mirovinskih fondova dostavljena godišnja potvrda REGOS-a
- 04.07.2024 Potražnja za njemačkim industrijskim proizvodima oslabila i u svibnju
- 04.07.2024 Na Kvarneru u šest mjeseci milijun noćenja, najave za sezonu odlične
- 04.07.2024 Ericsson ponovo najavljuje otpis zbog američkog Vonagea
- 04.07.2024 Očekujemo ponovo jako dobru turističku sezonu
ANALITIČARIObjavljeno: 10.03.2016
Reforme se ne vide, očekuju se u proračunu za 2017.
Podijeli sadržaj: | ||||
Državni proračun za 2016. godinu nije reformski, a prave reforme mogle bi biti poznate tek u ekonomskom programu Vlade, koji će Europska komisija ocjenjivati u svibnju, i u proračunu za 2017., kažu analitičari.
Vlada je u četvrtak prihvatila prijedlog državnog proračuna za 2016. u kojem su planirani prihodi od 114,9 milijardi kuna, a rashodi od 122,4 milijarde, te deficit od 7,5 milijardi kuna ili 2,2 posto BDP-a.
Vlada je temeljila proračun na procjenama da će ove godine bruto domaći proizvod (BDP) porasti za 2 posto, nakon što je lani ojačao 1,6 posto. Doprinos gospodarskom rastu trebao bi doći od domaće potražnje, a i inozemna bi trebala biti pozitivna, kazao je ministar financija Zdravko Marić.
Rast hrvatskog BDP-a od oko 2 posto očekuje i Europska komisija, no domaći su analitičari oprezniji.
"Rast gospodarstva mogao bi na kraju biti manji od 2 posto, a puno rizika iz okruženja je pred nama. Mislim da je ta procjena vrlo optimistična, jer se temelji na procjeni povećane i domaće i inozemne potražnje. No, povećana domaća potražnja obično znači i veći uvoz, tako da neto inozemna potražnja ove godine ne može značajnije pridonijeti gospodarskom rastu", kaže Hrvoje Stojić, direktor odjela Ekonomskih istraživanja Hypo Alpe Adria banke.
Općenito, smatra da se u proračunu i gospodarskim smjernicama relativno velika nada polaže u to da će fiskalnu konsolidaciju izvući gospodarski ciklus, odnosno rast BDP-a.
Ministar Marić istaknuo je u prezentaciji proračuna kako bi deficit od 7,5 milijardi kuna, ili 2,2 posto BDP-a, bio najmanji od 2008. godine. Kada se tomu doda šest izvanproračunskih fondova i lokalna samouprava, taj se deficit na razini opće države penje na 9,2 milijarde kuna ili 2,7 posto BDP-a.
Ukupni proračunski rashodi od 122,4 milijarde kuna viši su za 3,8 milijardi kuna u odnosu na izvršenje u 2015. godini.
Stojić smatra da se moglo pokazati više hrabrosti, političke spremnosti te planirati neke rezove na rashodnoj strani, jer za to ima prostora.
"No, ako je ′cijena′ zamrzavanja mase plaća i socijalnih transfera izbjegavanje rizika povećanja plaća u javnom sektoru za 6 posto, onda se može ocijeniti da je rashodna strana proračuna, s obzirom na kratak manevarski rok, prudentno postavljena", kaže Stojić.
Što se tiče prihodne strane, Stojić smatra da tu leže najveći rizici po ostvarenje planiranih proračunskih ciljeva, ako podbaci rast gospodarstva.
Od ukupno planiranih prihoda od 114,9 milijardi kuna, što je 4,7 posto više nego lani, najviše se očekuje od rasta poreznih prihoda - za 1,2 posto, na 68,9 milijardi kuna. Prihodi od pomoći EU iznosili bi, pak, 9,7 milijardi kuna, 96,5 posto više nego lani.
"Razumljivo je da za veće reformske poteze u ovom proračunu nije bilo vremena. Ovaj proračun je takav kakav je i nije test fiskalnog kredibiliteta ove Vlade. Njezin kredibilitet tek će pokazati sljedeći mjeseci u kojima će donijeti ekonomski program, koji će Europska komisija ocijeniti u svibnju, te proračun za 2017. godinu", zaključuje Hrvoje Stojić.
Novotny: Proračun je trebao slijediti preporuke EK
Ekonomski analitičar Damir Novotny nije zadovoljan proračunom za 2016. jer smatra da je to nastavak loše prakse koja se provodi posljednjih 15-ak godina te kako je u proračun trebalo ugraditi neke od preporuka Europske komisije.
Novotny kaže kako je ipak očekivao nešto drugačiji proračun u odnosu na nedavno predstavljene proračunske smjernice.
"Ne vidim nikakve posebne promjene, blage uštede su vidljive, ali samog zaokreta u pristupu proračunskim politikama nema posljednjih 15-ak godina. Proračun se zapravo temelji na pristupu da ministarstva i ostali korisnici proračuna sami kreiraju svoje proračunske politike" kazao je Novotny.
Po njemu, radi se samo o nastavku dosadašnje prakse bez bitnijih zaokreta.
"To je otprilike ono što Vlada misli da može zadovoljiti Europsku komisiju, ali ja sam uvjeren da će Komisija tražiti barem strukturne zahvate u proračunske rashode. Osobno, svakako sam očekivao nekakve promjene zbog toga što se nalazimo u Proceduri prekomjernog proračunskog manjka. Imamo potpuno jasne i precizne preporuke Komisije i te su se preporuke trebale slijediti, a ovaj proračun to ne pokazuje", rekao je Novotny.
Marić: Vlada će smanjiti deficit i javni dug
Europska komisija je u srijedu Hrvatskoj i još pet zemalja članica EU-a uputila rano upozorenje u pogledu njihovih obveza u okviru Pakta o stabilnosti i rastu, niza pravila osmišljenih kako bi se osiguralo članice održavaju svoje javne financije zdravima.
Hrvatska, kao i druge zemlje članice, mora do kraja travnja poslati Komisiji svoj nacionalni program reformi i program konvergencije. Na temelju tih dokumenata Komisija će u svibnju predstaviti svoje prijedloge za novi skup preporuka članicama.
Pakt o stabilnosti i rastu dopušta proračunski manjak do 3 posto BDP-a, a javni dug do 60 posto BDP-a.
Prema danas prihvaćenom prijedlogu proračuna, Vlada procjenjuje da će proračunski deficit ove godine pasti na 2,2 posto, iduće na 2, a u 2018. na 1,8 posto BDP-a.
Ministar financija Marić istaknuo je danas i da se Vlada uhvatila u borbu s galopirajućim javnim dugom, pa već u ovoj godini očekuje njegovu stabilizaciju, a u idućima smanjenje.
Prema projekcijama, udio javnog duga u BDP-u na kraju 2015. iznosio je 86,9 posto BDP-a, dok bi na kraju ove godine trebao blago skliznuti na 86,8 posto BDP-a. Do 2018. godine javni dug trebao bi pasti na 84,7 posto BDP-a.
Premijer Tihomir Orešković na sjednici Vlade istaknuo je danas da će uskoro biti predstavljene reforme koje će dodatno dati dugoročne gospodarske rezultate.
Vlada je u četvrtak prihvatila prijedlog državnog proračuna za 2016. u kojem su planirani prihodi od 114,9 milijardi kuna, a rashodi od 122,4 milijarde, te deficit od 7,5 milijardi kuna ili 2,2 posto BDP-a.
Vlada je temeljila proračun na procjenama da će ove godine bruto domaći proizvod (BDP) porasti za 2 posto, nakon što je lani ojačao 1,6 posto. Doprinos gospodarskom rastu trebao bi doći od domaće potražnje, a i inozemna bi trebala biti pozitivna, kazao je ministar financija Zdravko Marić.
Rast hrvatskog BDP-a od oko 2 posto očekuje i Europska komisija, no domaći su analitičari oprezniji.
"Rast gospodarstva mogao bi na kraju biti manji od 2 posto, a puno rizika iz okruženja je pred nama. Mislim da je ta procjena vrlo optimistična, jer se temelji na procjeni povećane i domaće i inozemne potražnje. No, povećana domaća potražnja obično znači i veći uvoz, tako da neto inozemna potražnja ove godine ne može značajnije pridonijeti gospodarskom rastu", kaže Hrvoje Stojić, direktor odjela Ekonomskih istraživanja Hypo Alpe Adria banke.
Općenito, smatra da se u proračunu i gospodarskim smjernicama relativno velika nada polaže u to da će fiskalnu konsolidaciju izvući gospodarski ciklus, odnosno rast BDP-a.
Ministar Marić istaknuo je u prezentaciji proračuna kako bi deficit od 7,5 milijardi kuna, ili 2,2 posto BDP-a, bio najmanji od 2008. godine. Kada se tomu doda šest izvanproračunskih fondova i lokalna samouprava, taj se deficit na razini opće države penje na 9,2 milijarde kuna ili 2,7 posto BDP-a.
Ukupni proračunski rashodi od 122,4 milijarde kuna viši su za 3,8 milijardi kuna u odnosu na izvršenje u 2015. godini.
Stojić smatra da se moglo pokazati više hrabrosti, političke spremnosti te planirati neke rezove na rashodnoj strani, jer za to ima prostora.
"No, ako je ′cijena′ zamrzavanja mase plaća i socijalnih transfera izbjegavanje rizika povećanja plaća u javnom sektoru za 6 posto, onda se može ocijeniti da je rashodna strana proračuna, s obzirom na kratak manevarski rok, prudentno postavljena", kaže Stojić.
Što se tiče prihodne strane, Stojić smatra da tu leže najveći rizici po ostvarenje planiranih proračunskih ciljeva, ako podbaci rast gospodarstva.
Od ukupno planiranih prihoda od 114,9 milijardi kuna, što je 4,7 posto više nego lani, najviše se očekuje od rasta poreznih prihoda - za 1,2 posto, na 68,9 milijardi kuna. Prihodi od pomoći EU iznosili bi, pak, 9,7 milijardi kuna, 96,5 posto više nego lani.
"Razumljivo je da za veće reformske poteze u ovom proračunu nije bilo vremena. Ovaj proračun je takav kakav je i nije test fiskalnog kredibiliteta ove Vlade. Njezin kredibilitet tek će pokazati sljedeći mjeseci u kojima će donijeti ekonomski program, koji će Europska komisija ocijeniti u svibnju, te proračun za 2017. godinu", zaključuje Hrvoje Stojić.
Novotny: Proračun je trebao slijediti preporuke EK
Ekonomski analitičar Damir Novotny nije zadovoljan proračunom za 2016. jer smatra da je to nastavak loše prakse koja se provodi posljednjih 15-ak godina te kako je u proračun trebalo ugraditi neke od preporuka Europske komisije.
Novotny kaže kako je ipak očekivao nešto drugačiji proračun u odnosu na nedavno predstavljene proračunske smjernice.
"Ne vidim nikakve posebne promjene, blage uštede su vidljive, ali samog zaokreta u pristupu proračunskim politikama nema posljednjih 15-ak godina. Proračun se zapravo temelji na pristupu da ministarstva i ostali korisnici proračuna sami kreiraju svoje proračunske politike" kazao je Novotny.
Po njemu, radi se samo o nastavku dosadašnje prakse bez bitnijih zaokreta.
"To je otprilike ono što Vlada misli da može zadovoljiti Europsku komisiju, ali ja sam uvjeren da će Komisija tražiti barem strukturne zahvate u proračunske rashode. Osobno, svakako sam očekivao nekakve promjene zbog toga što se nalazimo u Proceduri prekomjernog proračunskog manjka. Imamo potpuno jasne i precizne preporuke Komisije i te su se preporuke trebale slijediti, a ovaj proračun to ne pokazuje", rekao je Novotny.
Marić: Vlada će smanjiti deficit i javni dug
Europska komisija je u srijedu Hrvatskoj i još pet zemalja članica EU-a uputila rano upozorenje u pogledu njihovih obveza u okviru Pakta o stabilnosti i rastu, niza pravila osmišljenih kako bi se osiguralo članice održavaju svoje javne financije zdravima.
Hrvatska, kao i druge zemlje članice, mora do kraja travnja poslati Komisiji svoj nacionalni program reformi i program konvergencije. Na temelju tih dokumenata Komisija će u svibnju predstaviti svoje prijedloge za novi skup preporuka članicama.
Pakt o stabilnosti i rastu dopušta proračunski manjak do 3 posto BDP-a, a javni dug do 60 posto BDP-a.
Prema danas prihvaćenom prijedlogu proračuna, Vlada procjenjuje da će proračunski deficit ove godine pasti na 2,2 posto, iduće na 2, a u 2018. na 1,8 posto BDP-a.
Ministar financija Marić istaknuo je danas i da se Vlada uhvatila u borbu s galopirajućim javnim dugom, pa već u ovoj godini očekuje njegovu stabilizaciju, a u idućima smanjenje.
Prema projekcijama, udio javnog duga u BDP-u na kraju 2015. iznosio je 86,9 posto BDP-a, dok bi na kraju ove godine trebao blago skliznuti na 86,8 posto BDP-a. Do 2018. godine javni dug trebao bi pasti na 84,7 posto BDP-a.
Premijer Tihomir Orešković na sjednici Vlade istaknuo je danas da će uskoro biti predstavljene reforme koje će dodatno dati dugoročne gospodarske rezultate.
Izvor: Hrportfolio.hr / Hina
Podijeli sadržaj: | ||||
- 30.06.2024 Promjena postojeće akcije umanjenja naknade za upravljanje
- 30.06.2024 TJEDNI PREGLED: Oprez na svjetskim burzama, inflacija i dalj...
- 30.06.2024 TJEDNI PREGLED: Dolar ojačao prema japanskom jenu, oslabio p...
- 02.07.2024 Novi fond Raiffeisen Money Market započinje s radom
- 01.07.2024 Od utorka cijena osnovnog benzina 11 centi, a dizela osam ce...
- 30.06.2024 Promjena postojeće akcije umanjenja naknade za upravljanje
- 27.06.2024 PRIPAJANJE: Erste E-Conservative pripojen fondu Erste Money Market
- 22.05.2024 InterCapital Dollar Bond postao InterCapital Short Term Dollar Bond
- 22.04.2024 Eurizon Asset Management Croatia dobitnik Top of the Funds nagrade za rezultate u 2023. godini
- 22.04.2024 Fond Eurizon HR Equity dobitnik Top of the Funds nagrade za rezultate u 2023. godini
- 04.07.2024 Što nam tržišta govore i što se može očekivati - XCI
- 02.07.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 01.07.2024. - OTP Invest
- 24.06.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 24.06.2024. - OTP Invest
- 20.06.2024 Komentar tržišta - InterCapital Asset Management - svibanj 2024.
- 19.06.2024 Što nam tržišta govore i što se može očekivati - XC
- 04.07.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi u plusu
- 03.07.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi u plusu
- 02.07.2024 Novi fond Raiffeisen Money Market započinje s radom
- 02.07.2024 Preoblikovanje fonda Raiffeisen Wealth
- 02.07.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi u minusu
- 04.07.2024 Američko tržište rada zadržalo cijene nafte na 87 dolara
- 04.07.2024 ZSE DANAS: Crobexi porasli uz skroman promet
- 04.07.2024 Cijene stambenih objekata porasle 9,1 posto na godišnjoj razini
- 04.07.2024 Što nam tržišta govore i što se može očekivati - XCI
- 04.07.2024 ZSE INTRADAY: Uz mršav promet, Crobexi blago porasli
- 03.07.2024 Državne nekretnine s rekordnim poslovnim prihodima
- 27.06.2024 H&M sa skromnim rastom prihoda u proljetnom tromjesečju
- 20.06.2024 Oštar pad prihoda britanskog vlasnika tvornice ambalaže u Belišću
- 06.06.2024 Otvoren znanstveno-istraživački laboratorij Inventorium
- 05.06.2024 Evo zašto je ACC pauzirao gradnju tvornica u Njemačkoj i Italiji
- 04.07.2024 Članovima obveznih mirovinskih fondova dostavljena godišnja potvrda REGOS-a
- 04.07.2024 Potražnja za njemačkim industrijskim proizvodima oslabila i u svibnju
- 04.07.2024 Na Kvarneru u šest mjeseci milijun noćenja, najave za sezonu odlične
- 04.07.2024 Ericsson ponovo najavljuje otpis zbog američkog Vonagea
- 04.07.2024 Očekujemo ponovo jako dobru turističku sezonu
- Izdavanje / kupnja udjela u fonduSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Zamjena udjela među fondovimaSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Otkup / prodaja udjela u fonduSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Pitajte nasObratite nam se ako trebate dodatne odgovore i objašnjenja. Investicijske savjete ne dajemo.
(na kraju Q2 - 2024)
(koji na 30.06.2024. posluju min. 12 mjeseci)
- Dionički
- Mješoviti
- Obveznički
- Kratkoročni obv.
Fond | Prinos | Riz. | Portfelj | Prinosi | Kupi | ||
InterCapital Global Technology - klasa B | A | +19,99% | 5 | ||||
Erste Quality Equity | +16,28% | 5 | |||||
Capital Breeder | +14,85% | 3 |
Fondovi | Trajanje akcije | Info |
OTP Absolute - ulazna naknada | AKCIJA do 31.08. | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji pravovremeno dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 01.02.2022. do 31.08.2024., zaključno do 14:00.
OTP Absolute Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
OTP indeksni i OTP Meridian 20 - ulazna naknada | AKCIJA do 31.08. | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji pravovremeno dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 01.04.2022. do 31.08.2024., zaključno do 14:00.
OTP indeksni Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela OTP Meridian 20 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
A1 - ulazna naknada | AKCIJA do 31.12. | |
Društvo je donijelo odluku o nenaplaćivanju ulazne naknade za 2024. godinu.
A1 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
Eurizon fondovi - ulazna naknada | AKCIJA do opoziva | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda. Navedeno vrijedi do opoziva.
Eurizon HR Flexible 30 fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela Eurizon HR Conservative 10 fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela Eurizon HR International Multi Asset fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
Eurizon HR Equity fond - izlazna naknada | AKCIJA do opoziva | |
Prilikom otkupa udjela izlazna naknada se umanjuje te za sva ulaganja do 12 mjeseci iznosi 1,00 posto umjesto prospektom propisanih 2,00 posto. Za ulaganja duža od 12 mjeseci izlazna naknada se ne naplaćuje, iznosi 0,00 posto. Navedeno vrijedi za ulagače koji pri kupnji udjela dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 19.07.2023. do opoziva.
Eurizon HR Equity fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
InterCapital fondovi - ulazna naknada 0,00% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela u navedenim fondovima putem portala Hrportfolio ulazna naknada iznosi 0,00 posto, od 01.01.2022. do opoziva.
Za sva ulaganja putem trajnog naloga započeta u vrijeme akcije ukida se ulazna naknada tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Odluka o akciji InterCapital Bond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Balanced Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital SEE Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Global Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Global Technology Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
InterCapital fondovi - trajni nalog | AKCIJA do opoziva | |
Društvo InterCapital Asset Management donijelo je odluku o ukidanju ulazne naknade za sva ulaganja putem trajnog naloga, koja se odnosi na sve fondove kojima upravlja ICAM. Sva ulaganja putem trajnog naloga zaprimljena putem portala Hrportfolio, započeta u razdoblju trajanja akcije oslobođena su ulazne naknade tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Odluka o akciji
Svi InterCapital fondovi Usporedba fondova Kupnja udjela u fondu |
||
InterCapital Income Plus - ulazna naknada 0,50% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela putem portala Hrportfolio u InterCapital Income Plus fondu ulazna naknada je umanjena s 1,00 posto na 0,50 posto, do opoziva.
Za sva ulaganja putem trajnog naloga započeta u vrijeme akcije ukida se ulazna naknada tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Odluka o akciji InterCapital Income Plus Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
ZBI fondovi - ulazna naknada 0,00% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela u navedenim fondovima ulazna naknada iznosi 0,00 posto, od 14.11.2022. do opoziva.
Prospekt i pravila ZB Invest Funds krovnog UCITS fonda ZB CEE Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB conservative 20 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Asia Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB euroaktiv Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2025 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2030 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2040 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2055 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Portfolio 70 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB global 50 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB trend Podaci o fondu Ključne informacije - KIID |
Indeks | Vrijeme | Vrijednost | Bod +/- | % | Graf |
CROBEX* | 04.07. 15:54 | 2826,12 | 13,96 |
0,50 |
|
CROBEX10* | 04.07. 15:54 | 1693,81 | 10,07 |
0,60 |
|
CROBEX10tr* | 04.07. 15:54 | 1888,99 | 14,69 |
0,78 |
|
ADRIAprime* | 04.07. 15:54 | 2026,56 | 14,44 |
0,72 |
|
CROBISTR* | 04.07. 16:31 | 174,9137 | 0,04 |
0,02 |
|
CROBIS* | 04.07. 16:31 | 96,6018 | 0,00 |
0,00 |
Dionica | Zadnja | Promjena | Promet |
KOEI | 260,00 € |
0,78% |
149.408,00 € |
KODT2 | 1.570,00 € |
-1,88% |
64.750,00 € |
KODT | 1.600,00 € |
0,00% |
56.000,00 € |
PLAG | 378,00 € |
0,53% |
46.864,00 € |
ERNT | 195,00 € |
0,26% |
45.405,00 € |
ADPL | 12,75 € |
-1,16% |
41.447,95 € |
ADRS2 | 62,40 € |
0,65% |
31.193,60 € |
RIVP | 5,10 € |
1,19% |
30.637,86 € |
MAIS | 44,00 € |
3,29% |
15.048,00 € |
HT | 30,20 € |
0,67% |
13.714,40 € |
Redovni dionički promet: | 583.585,64 € |
Redovni obveznički promet: | 61.375,48 € |
Sveukupni promet: | 644.961,12 € |