Prijedlogom državnog proračuna za 2026. godinu, koji je u četvrtak Vlada uputila u Sabor, predviđa se ostvariti ukupne prihode državnog proračuna od 35,7 milijardi eura, dok bi rashodi trebali dosegnuti 39,8 milijardi eura.

Ukupni planirani prihodi tako su veći za 2,7 milijardi eura u odnosu na plan "rebalansiranog" proračuna za ovu godinu, dok su rashodi veći za tri milijarde eura, istaknuo je potpredsjednik Vlade i ministar financija Marko Primorac na sjednici Vlade.

Proračunski planovi projiciraju se uz gospodarski rast u idućoj godini od 2,7 posto, nakon što se u ovoj godini očekuje rast BDP-a od 3,2 posto. Pritom bi glavni pokretač rasta BDP-a u idućoj godini trebala biti domaća potražnja, što se dominantno odnosi na osobnu potrošnju. Realni rast BDP-a bi u 2027. trebao iznositi 2,5 posto, a u 2028. godini 2,4 posto, projekcije su Vlade.

Unatoč složenim okolnostima, makroekonomskim i geokonomskim, rast gospodarstva u Hrvatskoj će i dalje biti u samom vrhu EU-a, istaknuo je Primorac.

U idućoj godini se očekuje daljnji pad udjela javnog duga u BDP-u, na 56 posto, dok bi deficit konsolidirane opće države trebao iznositi 2,9 posto, isto kao i u 2025. godini, čime će biti zadovoljeni tzv. mastriški kriteriji.

Inflacija bi u 2026. trebala usporiti na prosječnih 2,8 posto, nakon prognoziranih 3,7 posto u ovoj godini, a trebali bi se nastaviti i pozitivni trendovi na tržištu rada, pri čemu bi zaposlenost trebala porasti za 1,6 posto, što je ipak sporije od 2,5 posto koliko se predviđa u ovoj godini.

Planirani porezni prihodi 19,1 milijardu eura

Kada je riječ o strukturi prihoda državnog proračuna, od 35,7 milijardi eura koje se planiraju u idućoj godini prikupiti, 54 posto se odnosi na prihode od poreza, 18 posto na doprinose, 14 posto na "ostale prihode", 13 posto na kategoriju "pomoći", a jedan posto na prihod od imovine.

Planirani porezni prihodi tako iznose 19,1 milijardu eura, od čega se 68 posto odnosi na PDV, 17 posto na posebne poreze i trošarine, 14 posto na porez na dobit, a jedan posto na "ostalo".

Prema Primorčevim riječima, to još jednom pokazuje da je porezni sustav potrošno orijentiran, što je po njemu dobro s obzirom na strukturu ekonomije i činjenicu da se ti porezi prikupljaju i od onih koji nisu rezidenti, to jest stranih turista.

Rekao je i da u budućnosti svakako treba voditi računa i o činjenici da je PDV snižen na brojne skupine proizvoda. Tako prema projekcijama, kada bi se zadržala ista razina prihoda, a kada ne bi bilo sniženih stopa, opća stopa bi mogla biti oko 20 posto, napomenuo je.

Trećina proračuna odlazi na mirovine i ostale naknade građanima

U planiranim proračunskim rashodima u 2026. godini, s udjelom od 33 posto prednjače mirovine i ostale naknade građanima, što, kazao je Primorac, itekako pokazuje kako je proračun socijalan. Nadalje, rashodi za zaposlene dosežu 22 posto, 13 posto "otpada" na pomoći gradovima, županijama, općinama i izvanproračunskim korisnicima, 10 posto na potpore financiranju javnih službi, po osam posto na kapitalne investicije te na subvencije i pomoći gospodarstvu i neprofitnom sektoru, dok šest posto čine financijski rashodi i doprinos EU-u.

Promatrano po ministarstvima, najviši planirani rashodi se odnose na Ministarstvo rada, mirovinskog sustava obitelji socijalne politike, 12,9 milijardi eura. Slijedi Ministarstvo zdravstva s 5,1 milijardom, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih s 4,9 milijardi eura, pa Ministarstvo financija s 3,2 milijarde, Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture s 1,9 milijarde eura itd.

Samo za mirovinski sustav, naveo je Primorac, u 2026. se planiraju rashodi od 10,2 milijarde eura, u odnosu na 9,1 milijardu u 2025. godini. Do tog porasta dolazi i zbog rasta prosječne mirovine, koja trenutno iznosi 691 euro, dok je primjerice u 2023. iznosila 432 eura, kazao je.

Za pomoć osjetljivim skupinama u 2026. će se izdvojiti 1,34 milijarde eura, što uključuje i inkluzivni dodatak za oko 191 tisuću korisnika, naknade za ugroženog kupca energenata, nacionalne naknade za starije osobe itd.

Na segment demografske revitalizacije "otpada" 804 milijuna eura, što uključuje 578 milijuna eura za dodatni rodiljni dopust, roditeljski dopust i opremu za novorođeno dijete, 194 milijuna eura za doplatak za djecu itd. Primorac je pritom apostrofirao trend povećanja iznosa za sve mjere u resoru demografije, što pokazuje da je taj segment prioritetan.

Za plaće u javnim i državnim službama 8,8 milijardi eura

Kada je riječ o detaljnijoj strukturi planiranih rashoda za zaposlene u javnim i državnim službama, oni ukupno iznose 8,8 milijardi eura, pri čemu se 23 posto odnosi na plaće u zdravstvu, 24 posto u školstvu, u policiji 11 posto, znanosti 10 posto, obrani sedam posto, a pravosuđu šest posto, dok na plaće u ostalim službama "otpada" 19 posto.

Nadalje, Primorac je prezentirao i planirana ulaganja u energetsku tranziciju, gospodarenje otpadom i zaštitu okoliša, koja bi u idućoj godini trebala iznositi 1,6 milijardi eura, pri čemu se 27 posto od tog iznosa odnosi na energetsku infrastrukturu, primjerice i projekt izgradnje plinovoda prema Sloveniji i Mađarskoj. Nadalje, 28 posto ide na energetsku obnovu višestambenih zgrada i zgrada javnog sektora, 12 posto se odnosi na projekte izgradnje centara za gospodarenje otpadom, a 33 posto na razvoj javne vodoopskrbe.

Ulaganja u vojnu opremu, dokapitalizacija HBOR-a ...

Ministar financija je u svojoj prezentaciji predstavio i planirane rashode za "poticanje konkurentnosti gospodarstva" u 2026. godini, koji dosežu 847 milijuna eura, pri čemu se s 411 milijuna eura izdvaja dokapitalizacija HBOR-a, a s ciljem podrške strateškim, digitalnim i zelenim ulaganjima, kao i za strateška ulaganja za obranu i sigurnost.

Između ostalog, za HAMAG-BICRO je u idućoj godini predviđeno 132 milijuna eura, a prije svega za podršku malim i srednjim poduzetnicima, naveo je Primorac.

Kada je riječ o segmentu obrane, planirani rashodi Ministarstva obrane u 2026. iznose 1,63 milijarde eura, dok samo ulaganja u opremanje dosežu 757 milijuna eura, što iznosi 2,06 posto BDP-a. Ta ulaganja od 757 milijuna eura uključuju i izdvajanja za borbene tenkove Leopard, višenamjenske borbene zrakoplove Rafale, sustave HIMARS, borbena vozila Bradley itd.

"Ova značajna ulaganja će nam omogućiti uspješniji i brži prijelaz s ′istočne′ na ′zapadnu′ vojnu tehnologiju", poručio je Primorac, najavivši i daljnje intenziviranje tih ulaganja, koja su trenutno za 2027. planirana u iznosu od 1,2 milijarde eura, a u 2028. od 1,3 milijarde eura.

Primorac je izdvojio i planirana ulaganja u ravnomjerni regionalni razvoj u 2026. godini od 600 milijuna eura, zatim 518 milijuna eura za ulaganja i potpore u području odgoja i obrazovanja, što se u najvećoj mjeri odnosi na izgradnju, dogradnju i rekonstrukciju osnovnih škola, s ciljem prelaska u jednosmjensku nastavu. Tu je i prehrana učenika u osnovnim školama, sufinanciranje udžbenika itd.

Prezentirao je i planirana ulaganja u razvoj sporta u 2026. godini od 187 milijuna eura, što uključuje i financiranje programa javnih potreba u sportu, kao i ulaganja u izgradnju sportske infrastrukture.

Kako bi se proračun za 2026. mogao predložiti u navedenom obliku, Vlada je i usvojila izmjene odluke o proračunskom okviru za razdoblje 2026. - 2028. Po Primorčevim riječima, mijenja se ukupna visina rashoda koji se financiraju iz općih prihoda i primitaka, doprinosa i namjenskih primitaka te se isti u odnosu na odluku iz lipnja smanjuju - za iduću godinu za 298,5 milijuna eura, u 2027. za 19,5 milijuna eura te u 2028. za 33,1 milijun eura.

"Izmjenama odluke povećana je visina rashoda Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike za prava iz sustava mirovinskog osiguranja i inkluzivni dodatak te Ministarstva demografije i useljeništva za rodiljne naknade. Na ostalim razdjelima ostvarene su uštede, između ostaloga, uzimajući u obzir revidirane prioritete kohezijske politike sukladno kojoj je financiranje dijela projekata i investicija, koje je prvotno planirano za financiranje iz općih prihoda i primitaka, usmjereno na financiranje iz EU-ovih bespovratnih sredstava", izvijestio je Primorac.

Prijedlog Zakona o izvršavanju državnog proračuna za 2026. godinu

Također, u saborsku proceduru je upućen i prijedlog Zakona o izvršavanju državnog proračuna za 2026. godinu, po kojem se zaduženje na domaćem i inozemnim tržištima može provesti do ukupnog iznosa od 9,1 milijardu eura, dok će tekuće otplate glavnice državnog duga iznositi 3,1 milijardu eura.

Nadalje, naveo je Primorac, zaduženje izvanproračunskih korisnika državnog proračuna iznosi 410,7 milijuna eura, a tekuće otplate glavnice duga 216,6 milijuna eura.

Godišnja vrijednost novih jamstava za 2026. iznosi 435 milijuna eura, od čega se na izvanproračunske korisnike odnosi 280 milijuna. Naposljetku, postotak ukupnog ograničenja za zaduženja svih općina, gradova i županija u 2025. utvrđuje se na razini pet posto ukupno ostvarenih prihoda od njihova poslovanja u ovoj godini.