"Smatram da je ovaj rebalans proračun adekvatan okolnostima u kojima smo se našli, proračun koji osigurava daljnje funkcioniranje države i svih njenih institucija i sustava (...) S ovakvim rebalansom proračuna imamo uokvirenu priču svih naših ušteda koje smo napravili do sada u smislu dozvoljenih preraspodjela", rekao je ministar financija Zdravko Marić, koji je napomenuo i kako je u mandatu ove Vlade to prvi rebalans koji se predlaže u prvoj polovici godine.

Prihodi proračuna manji za 23,2 milijarde kuna

Rebalansom se ukupni prihodi proračuna predviđaju u iznosu od 121,95 milijardi kuna, što je za 23,2 milijarde kuna manje nego što je bilo originalno planirano (145,1 milijarda kuna)

Taj pad prihoda rezultat je gospodarskih mjera u borbi protiv koronavirusa, odgode odnosno djelomičnog ili potpunog oslobođenja od plaćanja poreza na dohodak, dobit i doprinose poduzetnika pogođenih koronavirusom, kao i pada gospodarske aktivnosti.

Naime, Vlada je prošli tjedan kod predstavljanja Nacionalnog programa reformi i Plana konvergencije procijenila da će BDP u ovoj godini pasti za 9,4 posto. Originalno je, pak, proračun lani rađen uz projekciju gospodarskog rasta za 2,5 posto u 2020.

Uz to, predloženi je rebalans uzeo u obzir i zadnje raspoložive podatke o prihodima proračuna.

Marić je pritom istaknuo kako do kraja ožujka prihodna strana nije ili je pokazivala male efekte koronavirusa, dok su se pad počeo osjećati sredinom travnja.

Tako je, kaže, zabilježen i efekt kojega se do sada u resoru financija ne sjećaju - da je više od dva tjedna mjeseca travnja prihod od PDV-a ne samo bilježio smanjenje, nego je u apsolutnom iznosu imao negativan predznak, što znači da je povrat PDV-a bio veći od prihoda od tog najizdašnijeg poreznog prihoda države.

Situacija se do kraja travnja popravila pa je samo u travnju zabilježen pad poreznih prihoda za 43,2 posto u odnosu na isto vrijeme lani, a doprinosi u minusu oko 20 posto, naveo je Marić.

Prema predloženom rebalansu, prihodi od poreza su planirani u iznosu od 66 milijardi kuna, što je 18,1 milijardu kuna manje nego li je bilo planirano originalnim proračunom.

Pritom najveće negativne promjene bilježi prihod od PDV-a, koji se planiraju u iznosu od 43,7 milijardi kuna, ili 12,1 milijardu kuna manje u odnosu na prvotni plan.

Prihod od poreza na dobit prema novom planu iznosit će 6,5 milijardi kuna, što je 2,8 milijardi kuna manje od originalnog proračuna, od posebnih poreza i trošarina se planira 13,9 milijardi kuna, ili 2,7 milijardi kuna manje, itd.

Rebalansom je predviđeno i smanjenje prihoda od doprinosa za 3,8 milijardi kuna, na 21,2 milijarde kuna, itd.

Rashodi ostaju na 147,3 milijarde kuna

Ministar financija je najsnažnijom porukom rebalansa označio zadržavanje rashoda na 147,3 milijarde kuna, unatoč značajnim potrebama i pritiscima za veće rashode - 7 milijardi kuna rashoda koji nisu originalno planirani za mjeru očuvanja radnih mjesta te stotine milijuna kuna dodatnih rashoda za zdravstvo (nabava zaštitne opreme, maski, dezificijensa, itd).

No, uštedama na rashodnim stavkama svih resora uspjeli smo se svesti da rashodna strana proračuna ostane nepromijenjena, rekao je Marić, ponavljajući kako je fokus u ovom kratkom roku isključivo na nužne rashode države.

Dodaje kako je, uz uštede u samom proračunu, zadržavanju rashoda u planiranim okvirima pomogla i EU fleksibilnijim pristupom između ugovorenog i alociranog iz europskih fondova.

Pritom je naveo i kako su rashodi proračuna iz općih izvora planirani u iznosu od 115,1 milijardu kuna, a kada se tomu dodaju i EU fondovi i vlastiti namjenski prihodi iznose 147,3 milijarde kuna.

Prijedlogom rebalansa ukupni rashodi za zaposlene smanjeni su za 392 milijuna kuna, na 22,3 milijarde kuna, dok se materijalni rashodi smanjuju za 588 milijuna kuna, na 14,3 milijarde kuna.

Rashodi za subvencije rebalansom su planirani u iznosu 13,4 milijarde kuna, što je povećanje za 5 milijardi, a razlog tomu je povećanje subvencija na pozicijama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje u iznosu od 4,5 milijardi kuna za potpore za očuvanje radnih mjesta, dok se u resoru poljoprivrede povećavaju za 507,8 milijuna kuna, ponajprije za mjere ruralnog razvoja i izravna plaćanja poljoprivrednim proizvođačima.

Ukupne naknade građanima i kućanstvima povećavaju se za 327,9 milijuna kuna, na 51,2 milijarde kuna, a i unutar te kategorije osigurana su dodatna sredstva od 385 milijuna kuna za mjeru potpore za očuvanje radnih mjesta, kao i 24 milijuna kuna za subvencioniranje stambenih kredita.

Ukupne pomoći smanjuju se za 2,2 milijarde kuna, na 27,1 milijardu kuna, a ostali rashodi za 1,2 milijarde kuna, na nešto više od 6 milijardi kuna.

Financijski rashodi, koji su najvećim dijelom određeni kretanjem rashoda za kamate, odnosno troškovima servisiranja javnog duga, ostaju na približno istoj razini od 7,2 milijarde kuna.

Proračunski deficit 25,34 milijarde kuna

Originalni je proračun za ovu godinu predviđao gotovo uravnotežen proračuna, no rebalansom se predviđa manjak u iznosu od 25,3 milijarde kuna, ili 7 posto BDP-a.

Kada se tomu doda i deset izvanproračunskih korisnika, kod kojih se planira deficit u iznosu 2,4 milijarde kuna (originalno je bio predviđen višak od 725 milijuna kuna) te doda lokalna država s manjkom od 1,1 milijardu kuna, a uz prilagodbe metodologiji ESA 2010, ponajprije projicirani iznos odgođenih javnih davanja od nešto više od četiri milijarde kuna, ukupni deficit proračuna opće države iznosio bi 24,8 milijardi kuna, ili 6,8 posto BDP-a.

Sukladno takvim kretanjima očekuje se i povećanje udjela javnog duga u BDP-u u ovoj godini za 13,5 postotnih bodova, na 86,7 posto BDP-a.

Rebalansom su primici od financijske imovine i zaduživanja s originalno predviđenih 30,5 milijardi kuna raste na 63,4 milijarde kuna.

No, ministar financija ističe kako je više od polovice odnosno 35,6 milijardi kuna već riješeno.

Pritom je podsjetio da je u veljači država izdala tri tranše obveznica u iznosu 15 milijardi kuna, nedavno sedmogodišnju obveznicu na domaćem tržištu u iznosu 1,445 milijardi eura, refinanciran je i veliki trezorski zapis od 7,8 milijardi kuna koji dospijeva danas, a obavljeni su i pojedini kreditni aranžmani s bankama u Hrvatskoj.

Marić kaže i kako se u tjednima koji slijede želi kombinacijom domaćeg i međunarodnog tržišta ispuniti veliku većinu plana financiranja. Ne spominjući točne datume, najavio je kako se na međunarodnom tržištu planira izdanje obveznica u iznosu 9,5 milijardi kuna (1,25 milijardi eura), a planira se i izdanje domaće obveznice u nekoliko tranši. Uz to se planiraju i izvori iz EU fondova, kao i međunarodnih financijskih institucija.

Najveći gubitnici i dobitnici

Najveći nominalni pad proračunskog iznosa u prijedlogu rebalansa bilježe Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, za 811 milijuna, na 7,85 milijardi kuna, te Ministarstvo zaštite okoliša i energetike, za 806,5 milijuna, na 3,63 milijarde kuna.

Znatno su u prijedlogu rebalansa smanjeni i iznosi proračuna za Ministarstvo znanosti i obrazovanja, za 439 milijuna kuna, na 17,87 milijardi, te Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta, za gotovo 429 milijuna kuna, na 2,86 milijardi kuna.

Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU proračunski iznos u prijedlog rebalansa smanjen je za 212 milijuna, na 942 milijuna kuna, Ministarstvu obrane za 195,3 milijuna kuna, na 4,8 milijardi, Ministarstvu demografije, obitelji i mladih 109,5 milijuna na 6,33 milijarde kuna itd.

Jedini dobitnici u prijedlogu rebalansa proračuna su Ministarstvo rada i mirovinskog osiguranja, kojem je iznos povećan za 4,75 milijardi kuna, na 53,8 milijardi, potom Ministarstvo zdravstva, s rastom iznosa za 93,7 milijuna, na 12,5 milijardi kuna te Ministarstvo poljoprivrede, s rastom ukupne proračunske stavke za 47,5 milijuna, na 7,46 milijardi kuna.