Ove bi godine gospodarstvo u toj skupini zemalja trebalo porasti 1,8 posto, najslabije u četiri godine, procjenjuju u SB-u. U 2018. poraslo je 3,2 posto.

Gospodarske aktivnosti u skupini u koju Svjetska banka svrstava Hrvatsku uz još 23 zemlje koči izraženija slabost u turskom gospodarstvu, povezana sa značajnim posljedicama stresova na financijskom tržištu, i slabašna aktivnost u Ruskoj Federaciji zbog smanjenja naftne proizvodnje.

U drugim dijelovima regije, uključujući središnju Europu i središnju Aziju i južni Kavkaz, gospodarski je rast robustan, dodaju u SB-u.

Prema najnovijim prognozama, ekonomisti SB-a očekuju da bi rast trebao ojačati 2020. i 2021 .godine, paralelno oporavku u Turskoj i Rusiji. Upozoravaju ipak i na značajne rizike za pogoršanje izgleda, ponajprije u slučaju neočekivano snažnog usporavanja u eurozoni odnosno eventualne neizvjesnosti u globalnoj politici.

U središnjoj Aziji i istočnoj Europi mogao bi se - zbog slabije aktivnosti u Rusiji - smanjiti priljev inozemnih doznaka koje čine značajan udio u prihodima zemalja kao što su Kirgistan, Moldova, Tadžikistan i Ukrajina.

Zemlje s velikim deficitima tekućeg računa, značajnom ovisnošću o priljevu kapitala odnosno značajnim udjelom duga iskazanog u stranoj valuti - poput Turske i Ukrajine - izložene su pak prijetnji mogućeg značajnog pogoršanja investicijske klime.

Rizik predstavljaju i oštre fluktuacije cijena energije, ponajprije u slučaju izvoznika energije u regiji kao što su Azerbajdžan, Kazahstan i Rusija.

Razvoj regije suočen je prema ocjeni SB-a s mnogim dugoročnim izazovima, uključujući nužno poboljšanje sustava upravljanja, dovršetak procesa tranzicije u konkurentna i inkluzivna gospodarstva, jačanje okruženja za privatne investicije i inovacije, te ublažavanje klimatskih promjena i prilagodbu tom procesu.

Tim se izazovima pridružuje i pogoršanje situacije na demografskom planu, uključujući smanjenje radno sposobnog stanovništva, ističe se u izvješću SB-a.

Migranti kao rješenje

Migranti mogu pomoći smanjiti demografske pritiske tako što će povećati radnu snagu, podići produktivnost i poduprijeti rast u regiji, upozoravaju stručnjaci Svjetske banke.

Mjere o mobilnosti radnika mogu ublažiti demografske trendove i generirati značajan rast i time smanjiti stopu siromaštva u regiji, dodaju.

Udio imigranata u zapadnoj i istočnoj Europi naglo je rastao u protekla četiri desetljeća, primjećuju u SB-u, ističući da danas svaki treći migrant u svijetu odlazi u Europu. Podsjećaju i da su i u Europi i u središnjoj Aziji posebno izražene intraregionale migracije, pa tako čak 80 posto emigranata seli u drugu zemlju u regiji.

Ublažavanje useljeničkih restrikcija među najučinkovitijim je alatima za suzbijanja siromaštva i smanjenje nejednakosti, drže u Svjetskoj banci, iako su prednosti doseljavanja obično dugoročne i raspršene a troškovi kratkoročni i koncentrirani u pojedinim skupinama.

Kreatori mjera moraju se pozabaviti problemom kratkoročnih troškova doseljavanja a domaćim radnicima mogu pomoći programima za prekvalifikaciju i prilagodbom obrazovnog sustava za mlade kako se ne bi natjecali sa slabije kvalificiranim useljenicima.

Vlade također mogu ciljano pomagati radnicima koji moraju promijeniti posao, mjesto boravka ili sektor, sugeriraju.

Posebnu zabrinutost u zemljama istočne Europe, zapadnog Balkana i središnje Azije izaziva masovni odlazak visoko kvalificiranih mladih radnika, koji je pak nerijetko simptom a ne uzrok problema, napominju u SB-u.

Rješenje leži u poboljšanju kvalitete upravljanja i jačanju institucija u matičnim zemljama, drže u Svjetskoj banci.

Mjere za zadržavanje kvalificiranih radnika uključuju razvoj privatnog sektora i kreiranje novih radnih mjesta, ulaganje u bolje obrazovanje i povećanje prilika za žene u gospodarstvu, dodaju. Izdvajaju i očuvanje veza s iseljenicima budući da se time povećavaju šanse za njihova ulaganja i povratak.

S vremenom bi se razdoblje boravka iseljenih stručnjaka u stranoj zemlji moglo skratiti a migracije možda više neće biti jednosmjerne već će radnici cirkulirati zahvaljujući globalnoj integraciji, nižim trškovima prijevoza i komunikacija te poboljšanom životnom standardu i izvan tradicionalih razvijenih gospodarstava.

Povećanje potencijalnih koristi od ostanka u matičnoj zemlji efikasnije će suzbiti iseljavanje negoli ograničavanje koristi od rada u inozemstvu, zaključuju u SB-u.