Više od 300 sudionika okupilo se u petak u u Osijeku na konferenciji o novim tehnologijama u poljoprivredi Agrorocks, na kojoj je potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede Josip Dabro istaknuo kako se radi na planovima za povećanje proizvodnje mlijeka, mesa, voća i povrća.

Dabro je najavio kako će se do kraja godine znati jasni obrisi i financijska ulaganja u te sektore, te da će javnost biti upoznata što i u kojem smjeru ministarstvo radi.

Ističe kako su zadnja četiri mjeseca osigurane dodatne potpore kako bi se zaustavio pad poljoprivredne proizvodnje.

Prvo trebamo zaustaviti negativan trend, a mislim da smo na dobrom putu, a onda za nekoliko godina govoriti o povećanju poljoprivredne proizvodnje koje će biti mjerljivo, rekao je Dabro.

Smatra kako poljoprivreda treba odgovoriti na brojne izazove kao što su manjak radne snage, elementarne nepogode, klimatske promjene te produktivnost.

Predsjednica saborskog odbora za poljoprivredu Marijana Petir kazala je kako je digitalizacija poljoprivrede posebno važna, jer je dobna struktura poljoprivrednika u prosjeku 65 godina i treba im podrška kako bi postali otporni na klimatske promjene te postigli produktivnost i konkurentnost.

Poljoprivrednicima je potreban prijenos znanja i zato se odbor zalaže za bolje kapacitiranje poljoprivredno-savjetodavne službe, jer danas jedan savjetnik dolazi na 585 gospodarstava, što je premalo, dodala je. Stoga očekuje dodatna zapošljavanja te veću financijsku potporu toj službi.

Predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore (HPK) Mladen Jakopović kazao je kako komora sudjeluje u brojnim projektima digitalizacije, koji predstavljaju nove prilike za poljoprivrednike i pomažu im u povećanju konkuretnosti.

Pozvao je poljoprivrednike da aktivno sudjeluju u odborima komore, u kojima se uz ostalo raspravlja o novom EU-ovom programskom razdoblju od 2028 do 2034 godine, gdje se očekuju velike promjene.

Obnašatelj dužnosti ravnatelja Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu Krunoslav Karalić ocijenio je kako su poljoprivrednici suočeni s brojnim izazovima i prisiljeni rekonfigurirati proizvodne tehnologije kako bi što učinkovitije upravljali rizicima.

Stoga smatra kako prilagodba klimatskim promjenama i održiva proizvodnja nemaju alternativu, a digitalna i zelena tranzicija poljoprivrede, nisu samo mogućnost nego nužnost.

Upozorava da je prošle godine proizvodnja hrane pokrivala samo 67 posto domaćih potreba, a trenutno smo na 35 posto konkurentnosti u odnosu na ono što ostvaruju visokorazvijene članice EU-a.

Stoga korištenje digitalnih tehnologija svakako ima velik značaj, istaknuo je.

U sklopu konferencije održat će se rasprave o digitalizaciji javne uprave u agraru, održivosti u ratarskoj proizvodnji, umjetnoj inteligenciji u agraru, aktualnostima u stočarstvu te proizvodnji voća i povrća.

Organizirane su i prezentacije o uporabi digitalnih platformi i umjetne inteligencije u poljoprivredi te satelitskih snimki i bespilotnih letjelica u poljoprivrednoj proizvodnji.