Europa će iduće godine puno teže napuniti plinska skladišta nego za ovu zimu pa će i računi vjerojatno ostati visoki, a vlade bi mogle posegnuti za neugodnim mjerama racionalizacije koje su do sada izbjegavale, piše Reuters.

Zalihe ruskog plina koje su desetljećima dominirale u europskoj potrošnji okopnjele su ili su znatno smanjene, pa će ponovno punjenje skladišta biti puno teže kada se isprazne početkom sljedeće godine, navodi se Reutersovoj analizi.

Dodaje se da će trošak kupnje plina na otvorenom tržištu, umjesto kroz dugoročne povoljne ugovore, također biti teret za vlade, mjesecima pritisnute visokim troškovima energije koji su inflaciju gurnuli na najviše razine u više desetljeća.

Ove godine skladišta u Europskoj uniji su napunjena, u studenom do 96 posto. Uspjelo se donekle i obuzdati potrošnju tijekom neuobičajeno blagog zimskog vremena, ali prosinačko zahladnjenje upozorava na važnost popunjenosti skladišta.

"Mnoge okolnosti koje su omogućile zemljama EU-a da popune skladišta prije zime možda se neće ponoviti nagodinu", upozorava izvršni direktor Međunarodne agencije za energiju (IEA) Fatih Birol. IEA je objavila da bi se Europa sljedeće zime mogla suočiti s manjkom od gotovo 30 milijardi prostornih metara plina, što je gotovo sedam posto posto potražnje iz 2021. godine.

Cjevovodi naspram LNG-a

Prije nego što je Rusija u veljači napala Ukrajinu, što je potaknulo zapadne sankcije, osiguravala je približno 40 posto opskrbe plinom u Europi. Od toga je oko 65 posto stizalo kroz plinovod Sjeverni tok do Njemačke, a ostatak kroz plinovode preko Ukrajine.

Isporuke preko Ukrajine se nastavljaju, ali su u stalnoj opasnosti jer rat s Rusijom ne posustaje, dok su isporuke Sjevernim tokom zaustavljene od kraja kolovoza. Sumnja se da je opskrbu prekinula sabotaža i ne očekuje se da će se plinovod skoro vratiti u funkciju.

Analitičari tvrtke Wood Mackenzie predviđaju da će u sezoni punjenja za 2023. godinu, od travnja do kraja rujna, u Europu stići do 25 milijardi prostornih metara manje ruskog plina. Očekuje se da će europske zalihe do kraja ožujka iznositi oko 55 milijardi prostornih metara ili nešto više od polovine skladišnih prostora, u odnosu na sadašnje razine od oko 84 posto.

Europska komisija je odredila da skladišta do 1. studenog 2023. moraju biti napunjena 90 posto.

Na temelju predviđanja prosječne cijene plina u 2023. od 95 eura po megavatsatu, računa se da će Europu takvo ispunjenje cilja stajati oko 58 milijardi eura, slično troškovima punjenja koje su analitičari izračunali i za ovu godinu.

Vrijeme i cijena određuju potražnju

Troškovi energije traže fokusiranost na smanjenje potrošnje plina, koja je u listopadu i studenom prema procjenama analitičara na godišnjoj razini pala oko četvrtine.

Njemački automobilski div Mercedes-Benz je, primjerice, priopćio da bi ove godine mogao smanjiti potrošnju plina do 50 posto većom uporabom obnovljive električne energije, dok su trgovci diljem Europe prigušili svjetla i ugasili reklame.

Veliki pad potrošnje također dolazi iz industrijskih sektora koji su prisiljeni obuzdati proizvodnju koja je zbog visokih cijena plina postala neekonomičnom, a neke kompanije proizvodnju premještaju u regije s jeftinijom energijom.

Koliko se potražnja može smanjiti uvelike ovisi o vremenskim uvjetima, ali i cijeni.

Kada su temperature u Europi padale početkom mjeseca, njemačka Savezna agencija za mreže priopćilo da Njemačka - najveći europski potrošač plina - po prvi puta nije ispunila ciljeve uštede plina.

Borba za zalihe

Izražen način da se zalihe povećaju je i ukapljeni prirodni plin (LNG).

Zemlje poput Njemačke, Poljske i Nizozemske izgradile su ili proširile terminale za uplinjavanje LNG-a na koje stižu pomorski tereti LNG-a iz cijelog svijeta. Uvozni kapaciteti LNG-a u Europi i Britaniji povećat će se oko 25 posto do kraja 2023. u odnosu na razine iz 2021. godine, pokazali su podaci koje je prikupila Uprava za energetske informacije SAD-a.

No, izgrađeni kapaciteti ne jamče automatski sigurnost opskrbe.

Manja potražnja i visoke cijene u ovoj su godini potaknule kineske kupce da uglavnom izbjegavaju spot tržište LNG-a, a neke isporuke namijenjene azijskim kupcima preusmjerene su prema Europi. No to se možda neće dogoditi iduće godine, pa bi Europa mogla biti suočena s oštrom konkurencijom za LNG i uz povećane troškove. Tako bi potrošnja u Aziji mogla bi postati glavni otežavajući vjetar Europi za kupnju plina.

Napori Europe da uvede ograničenja cijena plina u Europskoj uniji mogli bi dodatno ugroziti pokušaje EU-a da osigura terete, smatraju neke zemlje poput Njemačke, koje su se usprotivile takvom planu.

Naime, rekordno visoke cijene u Europi, koliko god bile bolne, pomogle su EU-u da osigura rekordne količine uvezenog LNG-a u ovoj godini. Referentne europske cijene plina dosegnule su vrhunac u kolovozu, iznad 300 eura po megavatsatu.

Ministri energetike država članica dogovorili su se u ponedjeljak da se mehanizam za ograničenje cijene plina aktivira kada cijena dosegne 180 eura po megavat satu i 35 eura više od referentne cijene LNG u razdoblju od tri radna dana. Vrijeme će pokazati opravdanost te odluke.