U Hrvatskoj je prosječna mjesečna neto plaća, s uračunatim dodacima, u prvom ovogodišnjem kvartalu iznosila 1.609 eura, što je dva posto više nego u prethodnom tromjesečju i devet posto više u odnosu na isto razdoblje prošle godine, podaci su servisa MojaPlaća objavljeni u četvrtak.

Medijalna plaća, koja bolje prikazuje stvarnu sliku primanja, nešto je niža i iznosi 1.500 eura. Drugim riječima, više od polovice zaposlenih u Hrvatskoj zarađuje manje od prosjeka. Medijalna je plaća u odnosu na prethodni kvartal porasla za jedan posto, dok je na godišnjoj razini porasla za 10 posto, podaci su servisa MojaPlaća kojim upravlja tvrtka Alma Career Croatia, u čijem je sastavu i portal MojPosao.

Promatrano prema sektorima, zaposlenici u IT sektoru zarađuju 21 posto više od hrvatskog prosjeka, odnosno 1.955 eura, a slijedi tehnologija i razvoj s prosječnih 1.914 eura. S druge strane, najlošije stoje pomoćna zanimanja, s plaćama 35 posto ispod prosjeka, odnosno s 1.044 eura, a slijede primanja u tekstilnoj i kožnoj industriji, koja u prosjeku iznose 1.065 eura.

Kada je riječ o zanimanjima, liječnici, piloti, kontrolori leta i programeri različitih profila drže sam vrh ljestvice najplaćenijih, a njihova primanja znatno nadmašuju državni prosjek i "penju" se do, a nerijetko i prelaze, 3.000 eura mjesečno. Na suprotnoj strani nalaze se radnici u uslužnim i pomoćnim djelatnostima. Njegovatelji i spremačice, primjerice, u prosjeku ne dosežu ni 1.000 eura mjesečno, što ih svrstava među najslabije plaćene u zemlji, navodi se u objavi.

Najviše plaće i dalje u privatnim tvrtkama u stranom vlasništvu

Najviše plaće i dalje nude privatne tvrtke u stranom vlasništvu, prosječno 1.749 eura neto, što je devet posto iznad državnog prosjeka. S druge strane, radnici u pretežno domaćim tvrtkama primaju 1.586 eura, ili jedan posto ispod prosjeka. Slična situacija je i u tvrtkama u državnom vlasništvu, gdje prosjek iznosi 1.580 eura, odnosno dva posto manje od prosjeka. Zaposleni u javnoj i lokalnoj samoupravi zarađuju u prosjeku 1.562 eura, što je tri posto ispod prosjeka.

Na visinu plaće snažno utječe i veličina tvrtke, pokazuju podaci. Tako u tvrtkama s manje od 10 zaposlenih prosječna plaća iznosi 1.462 eura, odnosno devet posto ispod državnog prosjeka. Tvrtke s 10 do 19 zaposlenika nude nešto bolje primanje, 1.593 eura, dok najviše plaće bilježe velike tvrtke, gdje radnici u prosjeku zarađuju 1.680 eura neto, što je pet posto iznad prosjeka.

Zagrebački medijan 1.600 eura

Najniže plaće, po 14 posto ispod državnog prosjeka, bilježe Vukovarsko-srijemska županija, prosječnih 1.382 eura, te Koprivničko-križevačka, 1.391 euro. S druge strane, najviša prosječna plaća zabilježena je u Gradu Zagrebu, 1.732 eura, što je osam posto iznad prosjeka. Zagrebački medijan iznosi 1.600 eura.

Zaposlenici s postdiplomskim studijem ili MBA diplomom u prosjeku su u prvom kvartalu zarađivali 2.368 eura, što je 47 posto više od prosjeka i dva posto više nego u istom razdoblju prošle godine.

Osobe s visokom stručnom spremom imale su plaću od 1.805 eura ili 12 posto iznad prosjeka, dok su radnici sa srednjom stručnom spremom primali 1.424 eura, što je 11 posto ispod prosjeka.

U objavi se između ostalog navodi i da su u prvom kvartalu 2026. muškarci zarađivali 14 posto više od žena, pri čemu je prosječna neto plaća muškaraca iznosila 1.730 eura, a žena 1.512 eura.