- 26.04.2024 Bilo bi poželjno sva buduća izdanja obveznica ostanu na doma...
- 26.04.2024 Cijene nafte porasle prema 90 dolara, američka ministrica um...
- 26.04.2024 ZSE TJEDNO: Crobexi zabilježili tjedni dobitak, Atlantic naj...
- 26.04.2024 Financijska imovina kućanstava u 2023. porasla za 6,2 milija...
- 26.04.2024 ZSE DANAS: Crobexi zeleni, dobitnik u plusu više od 13 posto
- 25.04.2024 PRIPAJANJE: HPB Kratkoročni obveznički EUR pripojen HPB Kratkoročnom obvezničkom fondu
- 22.04.2024 Eurizon Asset Management Croatia dobitnik Top of the Funds nagrade za rezultate u 2023. godini
- 22.04.2024 Fond Eurizon HR Equity dobitnik Top of the Funds nagrade za rezultate u 2023. godini
- 19.04.2024 ZB conservative - završena početna ponuda
- 12.04.2024 PRIPAJANJE: Fond InterCapital Conservative Balanced pripojen je fondu InterCapital Balanced
- 30.04.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 29.04.2024. - OTP Invest
- 26.04.2024 Komentar tržišta - InterCapital Asset Management - ožujak 2024.
- 24.04.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 22.04.2024. - OTP Invest
- 22.04.2024 Što nam tržišta govore i što se može očekivati - LXXXVI
- 16.04.2024 Komentar tržišta - Eurizon Asset Management Croatia - ožujak 2024.
- 30.04.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi rasli
- 30.04.2024 MIROVINCI TJEDNO: Prevladali fondovi s rastom vrijednosti udjela
- 29.04.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi u plusu
- 29.04.2024 TJEDNI PREGLED: Tjedan obilježili fondovi s pozitivnim rezultatom
- 26.04.2024 Komentar tržišta - InterCapital Asset Management - ožujak 2024.
- 30.04.2024 Cijene nafte na 88 dolara, trgovce brine potražnja
- 30.04.2024 ZSE DANAS: Crobexi različitih predznaka uz solidan promet
- 30.04.2024 ZSE INTRADAY: Crobexi blago porasli, u fokusu poslovni rezultati kompanija
- 30.04.2024 EU tržišta OTVARANJE: Ulagači oprezni, u fokusu inflacija
- 30.04.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 29.04.2024. - OTP Invest
- 30.04.2024 Erste banka uvećala neto dobit za 9,4 posto
- 30.04.2024 Kvartalna neto dobit Podravke 23,5 milijuna eura
- 30.04.2024 Više cijene pomogle Carlsbergu na početku godine
- 30.04.2024 Span Grupa u prvom tromjesečju s 31 posto nižom neto dobiti
- 30.04.2024 Janaf u prvom tromjesečju poslovao s 13 milijuna eura neto dobiti
- 30.04.2024 Eurozona na početku godine izašla iz recesije
- 30.04.2024 Inflacija u travnju pala na 3,7 posto
- 30.04.2024 Nova kreditna linija od 250 mln eura za energetsku učinkovitost poduzeća
- 29.04.2024 Inflacija u Njemačkoj stabilna u travnju
- 29.04.2024 Britanski naftni div zarađuje milijardu dolara na trgovini u SAD-u
ZDRAVKO MARIĆObjavljeno: 22.07.2016
Proračunski deficit u prvih šest mjeseci manji za 5,1 mlrd kn
Podijeli sadržaj: | ||||
U prvih šest mjeseci 2016. godine manjak državnog proračuna iznosio je 2,4 milijarde kuna ili 0,7 posto BDP-a, što je za 5,1 milijardu kuna manje nego u istom lanjskom razdoblju, kazao je u petak tehnički ministar financija Zdravko Marić.
To je trećina lanjskog deficita, kazao je Marić na novinskoj konferenciji, te dodao kako to ohrabruje da će se ispuniti ciljani deficit do kraja godine.
Ukupni prihodi državnog proračuna u prvih šest mjeseci 2016. iznosili su 56,3 milijarde kuna, što je 10,5 posto više u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Ukupni rashodi iznosili su, pak, 58,6 milijardi kuna te su bili 0,4 posto veći od onih ostvarenih u prvoj polovini prošle godine.
U prvoj polovini ove godine ostvaren je primarni višak od 3 milijarde kuna ili 0,9 posto BDP-a.
"Ako se i za 2017. predloži kvalitetan proračun, možemo očekivati dobre vijesti i od Europske komisije (EK) i rejting agencija", ustvrdio je Marić, ističući kako su pozitivna kretanja u proračunu odraz makroekonomskih kretanja boljih od očekivanja - rasta BDP-a u prvom kvartalu za 2,7 posto, znatnog povećanja industrijske proizvodnje u prvih pet mjeseci (za 5,4 posto), potrošnje (3,4 posto), turističkih pokazatelja (6,8 posto), ali i pokazatelja u građevinarstvu, koje pokazuje znakove oporavka nakon gotovo 7 godina pada.
Ti pokazatelji, dodao je, govore da bi stopa rasta BDP-a za cijelu 2016., a koja je prilikom donošenja proračuna projicirana na razini od 2 posto, mogla biti i viša te da bi se mogla kretati prema 2,5 posto.
Prihode povećalo bolje poslovanje poduzetnika i korištenje EU fondova
Predstavljajući preliminarne podatke o ostvarenju proračuna u prvoj polovini ove godine Marić je kazao da je rast prihoda posljedica viših poreznih prihoda, ali i prihoda od pomoći, posebno od boljeg korištenja fondova EU.
Porezni su prihodi, naime, u prvom polugodištu rasli za 8,1 posto, na 34,3 milijarde kuna, pri čemu od PDV-a u proračun uplaćeno 1 posto više nego lani, odnosno 20,5 milijardi kuna, od porezna na dobit 4,2 milijarde kuna ili 21,7 posto više, od poreza na dohodak 1,2 milijarde kuna ili 21,5 posto više.
Blaže povećanje prihoda od PDV-a posljedica je deflacije po prosječnoj stopi od 1,5 posto u prvom polugodištu, ali i nešto višeg povrata PDV-a, za 600-tinjak milijuna kuna, pojasnio je ministar financija. Visoka stopa rasta poreza na dobit, pak, odražava bolje poslovanje gospodarstvenika u prošloj godini, unatoč padu dobiti banaka, dok je rast prihoda od poreza na dohodak posljedica povoljnih kretanja na tržištu rada i činjenice da će povrat preplaćenog poreza, nešto viši od milijardu kuna, biti izvršen u kolovozu, a lani je dijelom ušao u prvo polugodište, kazao je, dodavši da se pozitivna kretanja očekuju i u nastavku godine, koji obuhvaća glavnu turističku sezonu.
Ono što ohrabruje, rekao je Marić, podatak je o prihodima od pomoći ostvarenima na razini od 4,2 milijarde kuna ili 52,5 posto višoj nego lani, a kao rezultat bolje iskorištenosti sredstava EU fondova. Do kraja godine, dodao je, taj bi iznos trebao minimalno rasti za oko 3 milijarde kuna. Bitno su, za 16,7 posto, na 6,7 milijardi kuna, rasli i prihodi od imovine, uplata dobiti trgovačkih društava, HNB-a i sl., kao i prihodi od posebnih poreza i trošarina - za 22,2 posto, na 7,3 milijarde kuna, na što su bitno utjecale izmjene u sustavu trošarina na energente i duhanske proizvode iz prošle godine.
Od planiranih 1,6 milijardi kuna prihoda privatizacije, pak, ostvareno je tek oko 400 milijuna kuna, uglavnom od prodaje nekretnina te dionica Končara i nekih turističkih kompleksa. Plan vjerojatno neće biti ispunjen uslijed izbora, ali bi te prihode mogla uvećati prodaja dionica Imperijala i Sunčanog Hvara, ako se donesu takve odluke, rekao je Marić.
Ohrabruje smanjenje materijalnih rashoda
Na strani proračunskih rashoda, pak, najveća su stavka naknade građanima - 22,6 milijardi kuna, od čega 18,4 milijarde kuna čine rashodi za mirovine, koji su rasli za 146,6 milijuna kuna prema lani uslijed indeksacije i većeg broja umirovljenika, rekao je Marić, najavivši još jednu indeksaciju mirovina, u rujnu.
Ono što "posebno ohrabruje i raduje" ministra financija je smanjenje materijalnih rashoda. Primjerice, troškovi za usluge manji su za 157,7 milijuna kuna, za materijal i energiju za 105,7 milijuna kuna, a ostali materijalni rashodi za 105,3 milijuna kuna, pa je tako na razini cijelog polugodišta njihovo ostvarenje oko 5,5 posto manje od prvotnog plana i iznosi 12,6 milijardi kuna.
Nešto su niži, za 443,9 milijuna kuna, i financijski rashodi, većinom kamate na dug, koji su do kraja lipnja iznoslili 5,4 milijarde kuna. Marić je pritom kazao da je trenutna razina likvidnosti države, nakon nedavne domaće emisije obveznica po povoljnim uvjetima, zadovoljavajuća te da veći izazov do kraja godine predstavlja tek 1,2 milijarde dolara ′teško′ izdanje trezorskih zapisa koje dospjeva u kolovozu, o čijoj djelomičnoj otplati te refinanciranju očekuje pozitivan ishod pregovora s financijerima.
No, podsjetio je, 2017. u tom će smislu biti daleko izazovnija - 27 milijardi kuna iznose obveze iz proračuna, na naplatu dospjevaju dvije domaće obveznice od 9,5 milijardi kuna i jedna međunarodna od 1,5 milijarde dolara, kao i oko milijardu eura glavnice duga cestarskog sektora.
Odgovorajući na pitanja novinara, uz ostalo, Marić je ponovio da su proračunom predviđena sredstva (100 milijuna kuna) za isplatu pomoći za novorođenčad od tisuću eura, ali da će ta mjera ovisiti o odluci Vlade, koja je tehnička, a osvrnuo se i na nedavno najavljenu investiciju IBM-a, rekavši da je to poruka da je Hrvatska zemlja pogodna za ulaganje, s dobrim zakonskim okvirom za poticanje ulaganja te da su ipak napravljeni iskoraci u poboljšanju poslovne klime.
Osvrnuo se i na poreznu reformu, koju je najavljivao od početka mandata a koja je trebala stupiti na snagu od početka 2017., rekavši da je njen prijedlog pri kraju, da se temelji na širenju porezne baze uz smanjenje poreznog opterećenja. Pritom je istaknuo da je njezina sudbina neizvjesna, s obzirom na izbore, ali da smatra da to ne bi nužno trebalo značiti i njezinu odgodu, bez obzira na rezultat izbora.
To je trećina lanjskog deficita, kazao je Marić na novinskoj konferenciji, te dodao kako to ohrabruje da će se ispuniti ciljani deficit do kraja godine.
Ukupni prihodi državnog proračuna u prvih šest mjeseci 2016. iznosili su 56,3 milijarde kuna, što je 10,5 posto više u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Ukupni rashodi iznosili su, pak, 58,6 milijardi kuna te su bili 0,4 posto veći od onih ostvarenih u prvoj polovini prošle godine.
U prvoj polovini ove godine ostvaren je primarni višak od 3 milijarde kuna ili 0,9 posto BDP-a.
"Ako se i za 2017. predloži kvalitetan proračun, možemo očekivati dobre vijesti i od Europske komisije (EK) i rejting agencija", ustvrdio je Marić, ističući kako su pozitivna kretanja u proračunu odraz makroekonomskih kretanja boljih od očekivanja - rasta BDP-a u prvom kvartalu za 2,7 posto, znatnog povećanja industrijske proizvodnje u prvih pet mjeseci (za 5,4 posto), potrošnje (3,4 posto), turističkih pokazatelja (6,8 posto), ali i pokazatelja u građevinarstvu, koje pokazuje znakove oporavka nakon gotovo 7 godina pada.
Ti pokazatelji, dodao je, govore da bi stopa rasta BDP-a za cijelu 2016., a koja je prilikom donošenja proračuna projicirana na razini od 2 posto, mogla biti i viša te da bi se mogla kretati prema 2,5 posto.
Prihode povećalo bolje poslovanje poduzetnika i korištenje EU fondova
Predstavljajući preliminarne podatke o ostvarenju proračuna u prvoj polovini ove godine Marić je kazao da je rast prihoda posljedica viših poreznih prihoda, ali i prihoda od pomoći, posebno od boljeg korištenja fondova EU.
Porezni su prihodi, naime, u prvom polugodištu rasli za 8,1 posto, na 34,3 milijarde kuna, pri čemu od PDV-a u proračun uplaćeno 1 posto više nego lani, odnosno 20,5 milijardi kuna, od porezna na dobit 4,2 milijarde kuna ili 21,7 posto više, od poreza na dohodak 1,2 milijarde kuna ili 21,5 posto više.
Blaže povećanje prihoda od PDV-a posljedica je deflacije po prosječnoj stopi od 1,5 posto u prvom polugodištu, ali i nešto višeg povrata PDV-a, za 600-tinjak milijuna kuna, pojasnio je ministar financija. Visoka stopa rasta poreza na dobit, pak, odražava bolje poslovanje gospodarstvenika u prošloj godini, unatoč padu dobiti banaka, dok je rast prihoda od poreza na dohodak posljedica povoljnih kretanja na tržištu rada i činjenice da će povrat preplaćenog poreza, nešto viši od milijardu kuna, biti izvršen u kolovozu, a lani je dijelom ušao u prvo polugodište, kazao je, dodavši da se pozitivna kretanja očekuju i u nastavku godine, koji obuhvaća glavnu turističku sezonu.
Ono što ohrabruje, rekao je Marić, podatak je o prihodima od pomoći ostvarenima na razini od 4,2 milijarde kuna ili 52,5 posto višoj nego lani, a kao rezultat bolje iskorištenosti sredstava EU fondova. Do kraja godine, dodao je, taj bi iznos trebao minimalno rasti za oko 3 milijarde kuna. Bitno su, za 16,7 posto, na 6,7 milijardi kuna, rasli i prihodi od imovine, uplata dobiti trgovačkih društava, HNB-a i sl., kao i prihodi od posebnih poreza i trošarina - za 22,2 posto, na 7,3 milijarde kuna, na što su bitno utjecale izmjene u sustavu trošarina na energente i duhanske proizvode iz prošle godine.
Od planiranih 1,6 milijardi kuna prihoda privatizacije, pak, ostvareno je tek oko 400 milijuna kuna, uglavnom od prodaje nekretnina te dionica Končara i nekih turističkih kompleksa. Plan vjerojatno neće biti ispunjen uslijed izbora, ali bi te prihode mogla uvećati prodaja dionica Imperijala i Sunčanog Hvara, ako se donesu takve odluke, rekao je Marić.
Ohrabruje smanjenje materijalnih rashoda
Na strani proračunskih rashoda, pak, najveća su stavka naknade građanima - 22,6 milijardi kuna, od čega 18,4 milijarde kuna čine rashodi za mirovine, koji su rasli za 146,6 milijuna kuna prema lani uslijed indeksacije i većeg broja umirovljenika, rekao je Marić, najavivši još jednu indeksaciju mirovina, u rujnu.
Ono što "posebno ohrabruje i raduje" ministra financija je smanjenje materijalnih rashoda. Primjerice, troškovi za usluge manji su za 157,7 milijuna kuna, za materijal i energiju za 105,7 milijuna kuna, a ostali materijalni rashodi za 105,3 milijuna kuna, pa je tako na razini cijelog polugodišta njihovo ostvarenje oko 5,5 posto manje od prvotnog plana i iznosi 12,6 milijardi kuna.
Nešto su niži, za 443,9 milijuna kuna, i financijski rashodi, većinom kamate na dug, koji su do kraja lipnja iznoslili 5,4 milijarde kuna. Marić je pritom kazao da je trenutna razina likvidnosti države, nakon nedavne domaće emisije obveznica po povoljnim uvjetima, zadovoljavajuća te da veći izazov do kraja godine predstavlja tek 1,2 milijarde dolara ′teško′ izdanje trezorskih zapisa koje dospjeva u kolovozu, o čijoj djelomičnoj otplati te refinanciranju očekuje pozitivan ishod pregovora s financijerima.
No, podsjetio je, 2017. u tom će smislu biti daleko izazovnija - 27 milijardi kuna iznose obveze iz proračuna, na naplatu dospjevaju dvije domaće obveznice od 9,5 milijardi kuna i jedna međunarodna od 1,5 milijarde dolara, kao i oko milijardu eura glavnice duga cestarskog sektora.
Odgovorajući na pitanja novinara, uz ostalo, Marić je ponovio da su proračunom predviđena sredstva (100 milijuna kuna) za isplatu pomoći za novorođenčad od tisuću eura, ali da će ta mjera ovisiti o odluci Vlade, koja je tehnička, a osvrnuo se i na nedavno najavljenu investiciju IBM-a, rekavši da je to poruka da je Hrvatska zemlja pogodna za ulaganje, s dobrim zakonskim okvirom za poticanje ulaganja te da su ipak napravljeni iskoraci u poboljšanju poslovne klime.
Osvrnuo se i na poreznu reformu, koju je najavljivao od početka mandata a koja je trebala stupiti na snagu od početka 2017., rekavši da je njen prijedlog pri kraju, da se temelji na širenju porezne baze uz smanjenje poreznog opterećenja. Pritom je istaknuo da je njezina sudbina neizvjesna, s obzirom na izbore, ali da smatra da to ne bi nužno trebalo značiti i njezinu odgodu, bez obzira na rezultat izbora.
Izvor: Hrportfolio.hr / Hina
Podijeli sadržaj: | ||||
- 26.04.2024 Bilo bi poželjno sva buduća izdanja obveznica ostanu na doma...
- 26.04.2024 Cijene nafte porasle prema 90 dolara, američka ministrica um...
- 26.04.2024 ZSE TJEDNO: Crobexi zabilježili tjedni dobitak, Atlantic naj...
- 26.04.2024 Financijska imovina kućanstava u 2023. porasla za 6,2 milija...
- 26.04.2024 ZSE DANAS: Crobexi zeleni, dobitnik u plusu više od 13 posto
- 25.04.2024 PRIPAJANJE: HPB Kratkoročni obveznički EUR pripojen HPB Kratkoročnom obvezničkom fondu
- 22.04.2024 Eurizon Asset Management Croatia dobitnik Top of the Funds nagrade za rezultate u 2023. godini
- 22.04.2024 Fond Eurizon HR Equity dobitnik Top of the Funds nagrade za rezultate u 2023. godini
- 19.04.2024 ZB conservative - završena početna ponuda
- 12.04.2024 PRIPAJANJE: Fond InterCapital Conservative Balanced pripojen je fondu InterCapital Balanced
- 30.04.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 29.04.2024. - OTP Invest
- 26.04.2024 Komentar tržišta - InterCapital Asset Management - ožujak 2024.
- 24.04.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 22.04.2024. - OTP Invest
- 22.04.2024 Što nam tržišta govore i što se može očekivati - LXXXVI
- 16.04.2024 Komentar tržišta - Eurizon Asset Management Croatia - ožujak 2024.
- 30.04.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi rasli
- 30.04.2024 MIROVINCI TJEDNO: Prevladali fondovi s rastom vrijednosti udjela
- 29.04.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi u plusu
- 29.04.2024 TJEDNI PREGLED: Tjedan obilježili fondovi s pozitivnim rezultatom
- 26.04.2024 Komentar tržišta - InterCapital Asset Management - ožujak 2024.
- 30.04.2024 Cijene nafte na 88 dolara, trgovce brine potražnja
- 30.04.2024 ZSE DANAS: Crobexi različitih predznaka uz solidan promet
- 30.04.2024 ZSE INTRADAY: Crobexi blago porasli, u fokusu poslovni rezultati kompanija
- 30.04.2024 EU tržišta OTVARANJE: Ulagači oprezni, u fokusu inflacija
- 30.04.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 29.04.2024. - OTP Invest
- 30.04.2024 Erste banka uvećala neto dobit za 9,4 posto
- 30.04.2024 Kvartalna neto dobit Podravke 23,5 milijuna eura
- 30.04.2024 Više cijene pomogle Carlsbergu na početku godine
- 30.04.2024 Span Grupa u prvom tromjesečju s 31 posto nižom neto dobiti
- 30.04.2024 Janaf u prvom tromjesečju poslovao s 13 milijuna eura neto dobiti
- 30.04.2024 Eurozona na početku godine izašla iz recesije
- 30.04.2024 Inflacija u travnju pala na 3,7 posto
- 30.04.2024 Nova kreditna linija od 250 mln eura za energetsku učinkovitost poduzeća
- 29.04.2024 Inflacija u Njemačkoj stabilna u travnju
- 29.04.2024 Britanski naftni div zarađuje milijardu dolara na trgovini u SAD-u
- Izdavanje / kupnja udjela u fonduSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Zamjena udjela među fondovimaSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Otkup / prodaja udjela u fonduSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Pitajte nasObratite nam se ako trebate dodatne odgovore i objašnjenja. Investicijske savjete ne dajemo.
(na kraju Q1 - 2024)
(koji na 29.03.2024. posluju min. 12 mjeseci)
- Dionički
- Mješoviti
- Obveznički
- Kratkoročni obv.
Fond | Prinos | Riz. | Portfelj | Prinosi | Kupi | ||
Erste Quality Equity | +12,06% | 5 | |||||
InterCapital Global Technology - klasa B | A | +11,60% | 5 | ||||
OTP indeksni | A | +11,36% | 4 |
Fondovi | Trajanje akcije | Info |
InterCapital Nova Europa - ulazna naknada | AKCIJA do 30.06. | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji pravovremeno dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 15.04.2021. do 30.06.2024., zaključno do 24:00.
InterCapital Nova Europa Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
OTP Absolute - ulazna naknada | AKCIJA do 30.06. | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji pravovremeno dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 01.02.2022. do 30.06.2024., zaključno do 14:00.
OTP Absolute Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
OTP indeksni i OTP Meridian 20 - ulazna naknada | AKCIJA do 30.06. | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji pravovremeno dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 01.04.2022. do 30.06.2024., zaključno do 14:00.
OTP indeksni Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela OTP Meridian 20 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
A1 - ulazna naknada | AKCIJA do 31.12. | |
Društvo je donijelo odluku o nenaplaćivanju ulazne naknade za 2024. godinu.
A1 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
Eurizon fondovi - ulazna naknada | AKCIJA do opoziva | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda. Navedeno vrijedi do opoziva.
Eurizon HR Flexible 30 fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela Eurizon HR Conservative 10 fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela Eurizon HR International Multi Asset fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
Eurizon HR Equity fond - izlazna naknada | AKCIJA do opoziva | |
Prilikom otkupa udjela izlazna naknada se umanjuje te za sva ulaganja do 12 mjeseci iznosi 1,00 posto umjesto prospektom propisanih 2,00 posto. Za ulaganja duža od 12 mjeseci izlazna naknada se ne naplaćuje, iznosi 0,00 posto. Navedeno vrijedi za ulagače koji pri kupnji udjela dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 19.07.2023. do opoziva.
Eurizon HR Equity fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
InterCapital fondovi - ulazna naknada 0,00% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela u navedenim fondovima putem portala Hrportfolio ulazna naknada iznosi 0,00 posto, od 01.01.2022. do opoziva.
Za sva ulaganja putem trajnog naloga započeta u vrijeme akcije ukida se ulazna naknada tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Odluka o akciji InterCapital Bond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Dollar Bond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Balanced Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital SEE Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Global Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Global Technology Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
InterCapital fondovi - trajni nalog | AKCIJA do opoziva | |
Društvo InterCapital Asset Management donijelo je odluku o ukidanju ulazne naknade za sva ulaganja putem trajnog naloga, koja se odnosi na sve fondove kojima upravlja ICAM. Sva ulaganja putem trajnog naloga zaprimljena putem portala Hrportfolio, započeta u razdoblju trajanja akcije oslobođena su ulazne naknade tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Odluka o akciji
Svi InterCapital fondovi Usporedba fondova Kupnja udjela u fondu |
||
InterCapital Income Plus - ulazna naknada 0,50% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela putem portala Hrportfolio u InterCapital Income Plus fondu ulazna naknada je umanjena s 1,00 posto na 0,50 posto, do opoziva.
Za sva ulaganja putem trajnog naloga započeta u vrijeme akcije ukida se ulazna naknada tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Odluka o akciji InterCapital Income Plus Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
ZBI fondovi - ulazna naknada 0,00% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela u navedenim fondovima ulazna naknada iznosi 0,00 posto, od 14.11.2022. do opoziva.
Prospekt i pravila ZB Invest Funds krovnog UCITS fonda ZB CEE Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB conservative 20 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Asia Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB euroaktiv Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2025 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2030 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2040 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2055 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Portfolio 70 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB global 50 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB trend Podaci o fondu Ključne informacije - KIID |
Indeks | Vrijeme | Vrijednost | Bod +/- | % | Graf |
CROBEX* | 30.04. 16:00 | 2806,29 | 5,36 |
0,19 |
|
CROBEX10* | 30.04. 16:00 | 1701,99 | -0,58 |
-0,03 |
|
CROBEX10tr* | 30.04. 16:00 | 1858,15 | -0,63 |
-0,03 |
|
ADRIAprime* | 30.04. 15:54 | 1888,95 | 1,40 |
0,07 |
|
CROBISTR* | 30.04. 16:31 | 174,1211 | -0,01 |
0,00 |
|
CROBIS* | 30.04. 16:31 | 96,5928 | -0,01 |
-0,01 |
Dionica | Zadnja | Promjena | Promet |
KOEI | 268,00 € |
0,75% |
228.906,00 € |
KODT2 | 1.520,00 € |
0,66% |
209.860,00 € |
SPAN | 41,30 € |
-7,40% |
183.575,90 € |
CKML | 10,30 € |
0,00% |
127.431,60 € |
RIVP | 5,08 € |
0,79% |
119.346,28 € |
ADRS2 | 60,40 € |
-3,21% |
105.779,60 € |
PODR | 157,00 € |
0,00% |
89.987,00 € |
KODT | 1.540,00 € |
0,65% |
62.380,00 € |
7BET | 14,01 € |
0,72% |
62.318,45 € |
ERNT | 205,00 € |
0,99% |
50.904,00 € |
Redovni dionički promet: | 1.545.342,67 € |
Redovni obveznički promet: | 62.500,00 € |
Sveukupni promet: | 1.607.842,67 € |