Proizvođačke cijene u europskoj industriji posustale su u prosincu, a Hrvatska je bila u raskoraku s prosjekom, pokazalo je izvješće europskog statističkog ureda.

Proizvođačke cijene industrijskih proizvoda u eurozoni i EU porasle su u prosincu za 0,4 posto u odnosu na prethodni mjesec kada su na oba područja bile porasle za 1,7 posto, izračunali su statističari.

Najsnažnije su i u eurozoni i u EU porasle cijene u energetskom sektoru, za 1,4 odnosno 1,3 posto. Rast je ipak usporio u odnosu na studeni kada su uvećane za 5,6 posto na oba područja.

U većini ostalih sektora bile su gotovo nepromijenjene u odnosu na studeni.

Sektori trajnih potrošačkih i intermedijarnih dobara u eurozoni bilježili su promjenu trenda, uz blagi rast cijena.

Kada se isključi energetski sektor cijene su se na oba područja zadržale na razini prethodnog mjeseca, utvrdio je Eurostat.

Promjena i u Hrvatskoj

Najviše su u prosincu na mjesečnoj razini porasle proizvođačke cijene industrijskih proizvoda u Bugarskoj, za 5,1 posto.

Slijedi Hrvatska s rastom proizvođačkih cijena industrijskih proizvoda u prosincu za 2,4 posto u odnosu na studeni kada su smanjene za 0,2 posto, pokazuju Eurostatove tablice.

Izrazitije su u prosincu porasle i cijene u Slovačkoj, za 1,5 posto u odnosu na studeni. Blizu su i Belgija, Estonija i Litva gdje su uvećane za 1,1 posto, te Francuska s mjesečnim povećanjem cijena za jedan posto.

Najviše su pak na mjesečnoj razini pale proizvođačke cijene industrijskih proizvoda u Irskoj, za 1,5 posto. Tek nešto blaži pad bilježila je Rumunjska, za 1,2 posto.

Stabilizacija

Na godišnjoj razini proizvođačke cijene industrijskih proizvoda u eurozoni bile su u prosincu stabilne nakon što su u studenom smanjene za 1,2 posto, pokazali su izračuni europskog statističkog ureda.

I na razini EU-a zadržale su se, više-manje, na razini kraja 2023. godine, nakon 1-postotnog pada u prethodnom mjesecu, prema revidiranom podatku.

Najveći je rast proizvođačkih cijena na oba područja bilježio sektor netrajnih potrošačkih dobara, za dva posto u eurozoni te za 1,9 posto u EU.

Slijedi sektor kapitalnih dobara s povećanjem cijena za 1,6 u zoni primjene zajedničke europske valute i za 1,4 posto na razini Unije.

Najveći pad bilježio je pak energetski sektor, za 1,4 posto na oba područja, ali znatno blaži nego u studenom kada su smanjene za 5,1 posto u eurozoni i za 4,7 posto u EU.

Kad se isključi energetski sektor, proizvođačke cijene industrijskih proizvoda bile su na oba područja više za 0,9 posto nego na kraju 2023. godine.

Skok u Irskoj

Daleko su najviše i u prosincu na godišnjoj razini porasle proizvođačke cijene industrijskih proizvoda u Irskoj, za 11,1 posto.

Slijede Bugarska i Danska gdje su uvećane za 6,6 odnosno za 4,7 posto.

Najveći pad cijena bilježila je i u prosincu Slovačka, za 17 posto.

Slijede Luksemburg i Francuska gdje su smanjene za 4,2 odnosno za 3,8 posto, pokazuju Eurostatovi podaci.

U Hrvatskoj su proizvođačke cijene industrijskih proizvoda u prosincu bile niže za 2,2 posto nego u istom mjesecu 2023. godine. U studenom bile su se smanjile za 5,1 posto.