Prinosi na njemačke državne obveznice dosegnuli su u petak najvišu razinu u 15 godina, odražavajući zabrinutost ulagača zbog poskupljenja energije u uvjetima rata na Bliskom istoku i nagađanja da će Europska središnja banka (ECB) podići kamatne stope u eurozoni.

Prinos na 10‑godišnje njemačke obveznice, koji predstavlja referentnu vrijednost za obveznice eurozone, iznosio je jutros 3,13 posto i bio je najviši od svibnja 2011. godine.

Ožujak bi trebao zaključiti viši za gotovo pola postotnog boda, što bi bio njegov najveći rast od prosinca 2022. godine, napominje Reuters.

Viši prinosi signaliziraju da ulagači traže bolje ponude za kupnju obveznica, što znači i više troškove zaduživanja.

Od početka mjeseca i američko-izraelskog napada na Iran finacijska tržišta nagađaju da će Europska središnja banka podići kamatne stope u eurozoni, računajući da će središnje monetarne institucije brzo reagirati na pojačane inflatorne pritiske koje donosi poskupljenje nafte.

Izjava predsjednikce ECB-a Christine Lagarde da su očekivanja skore normalizacije možda previše optimistična i da bi poremećaji mogli potrajati godinama raspirila je pak špekulacije da će kamatne stope biti povišene kroz dulje razdoblje

U takvim su uvjetima prinosi na obveznice porasli.

"Smatramo da i ECB, kao i mi, očekuje početni val inflacije, koji će započeti sa cijenama goriva i proširiti se lančano na troškove prijevoza i na cijene hrane i drugih industrijskih proizvoda", rekao je stručnjak za makroekonomsku strategiju savjetodavne kompanije ING Carsten Brzeski.

Ako sve ostane na tom valu i ako on bude vremenski ograničen, ECB neće morati podizati kamatne stope, napominje Brzeski.

Slabija potražnja

Razloge za više prinose valja tražiti i u znatno slabijoj potražnji za državnim dugom u proteklim tjednima, primjećuje Reuters.

Državne obveznice privukle su osjetno manje kupaca, napominje Reuters, pa je tako interes ulagača za zadnje izdanje njemačkih obveznica od 11. ožujka bio najslabiji od listopada prošle godine, kad je potražnja bila najlošija u nekoliko godina.

Energetska kriza snažno je utjecala i na troškove zaduživanja vlade u Parizu, s obzirom na ovisnost Francuske o uvozu energenata i na osjetljive javne financije, napominje Reuters.

Prinos na francuske državne obveznice dosegnuo je tako u petak 3,979 posto, najvišu razinu od lipnja 2009. godine.

Prinos na talijanske 10‑godišnje obveznice iznosio 4,115 posto. Razlika u odnosu na prinose na njemačke obveznice, pokazatelj rizika, iznosila je gotovo jedan postotni bod, bilježi Reuters.

Razlika u prinosima pokazuje koliki ′dodatak na rizik′ ulagači traže da bi umjesto referentnih njemačkih kupovali francuske obveznice.