S obzirom na kretanje prihoda i rashoda u prvih šest mjeseci ove godine državni je proračun ostvario manjak od 1,88 milijardi kuna, što je otprilike na razini istog lanjskog razdoblja.

Predstavljajući izvješće o izvršenju državnog proračuna, državni tajnik u Ministarstvu financija Zdravko Zrinušić istaknuo je kako su u prvom polugodištu ove godine nastavljena pozitivna kretanja u domaćem gospodarstvu, uz rast realnog BDP-a za 3,1 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.

Prihodi državnog proračuna u prvom su polugodištu iznosili 65,1 milijardu kuna, što je u odnosu na isto razdoblje lani više za oko 5,2 milijarde kuna ili za 8,5 posto.

Pritom su porezni prihodi iznosili 37,1 milijardu kuna, što je na godišnjoj razini porast za 4,8 posto.

Rast potrošnje podigao prihod od PDV-a

Prihod od najizašnijeg poreza, PDV-a u prvih je šest mjeseci iznosio 23,5 milijardi kuna, što je porast za 4,7 posto. Rezultat je to prvenstveno porasta potrošnje uslijed pozitivnih kretanja u gospodarstvu, objašnjava Zrinušić, uz podsjećanje kako su početkom ove godine na snagu stupila i dodatna porezna rasterećenja.

Prihod od porez na dobit u prvom je polugodištu iznosio 5,3 milijarde kuna, ili 8,3 posto više nego u istom razdoblju lani, dok je prihod od posebnih poreza i trošarina porastao za 2,2 posto, na 7,3 milijarde kuna.

Pad se, pak, bilježi kod prihoda od doprinosa, i to za 2,2 posto, na 11,9 milijardi kuna, što Zrinušić objašnjava učincima porezne reforme s početka godine odnosno ukidanja doprinosa za zapošljavanje i zaštitu na radu. Od početka godine povećan je doprinos za zdravstveno osiguranje, ali taj doprinos nije prihod proračuna, napominje se u izvješću.

Rashodi državnog proračuna u prvom su polugodištu izvršeni u iznosu od 66,9 milijardi kuna, što je 5,1 milijardu kuna ili 8,3 posto više nego u istom razdoblju lani. Taj rast u Ministarstvu financija objašnjavaju boljom apsorpcijom fondova EU. Rashodi financirani iz fondova EU izvršeni su u iznosu od 6,2 milijarde kuna, što je za 1,8 milijardi ili 42 posto više u odnosu na prvih šest mjeseci prošle godine, ističu autori izvješća.

Rashodi za zaposlene u prvom su polugodištu iznosili 14,3 milijarde kuna, što je 657,8 milijuna kuna ili 4,8 posto više nego u istom razdoblju lani, a prvenstveno je rezultat povećanja osnovice za izračun plaća u državnim i javnim službama.

Materijalni su rashodi iznosili 6,5 milijardi kuna, što je porast za 1,1 milijardu kuna ili za 20,2 posto, što Zrinušić obrazlaže rastom troškova za bolničke i zdravstvene usluge ustanova kojima je osnivač država.

Financijski su rashodi u prvih šest mjeseci izvršeni u iznosu od 5,3 milijarde kuna, što je na godišnjoj razini porast za 9 posto, a pomoći dane u inozemstvu i unutar općeg proračuna bilježe porast za 20,2 posto, na 7,9 milijardi kuna, od čega se najveći dio ili 2,3 milijarde kuna odnosi na doprinos Hrvatske proračunu EU.

Rashodi za subvencije su na godišnjoj razini veći za 4,4 posto i iznosili su 3,7 milijardi kuna, od čega se 2,3 milijardi kuna odnosi na subvencije u poljoprivredi.

Za mirovine 829 milijuna kuna više

Naknade građanima i kućanstvima u prvom su polugodištu izvršene u iznosu od 24,4 milijarde kuna, što je 3 posto više nego u istom razdoblju lani, a od toga se najveći dio odnosi na mirovine, 20,2 milijarde kuna, ili 829 milijuna kuna odnosno 4,5 posto više nego u prvom lanjskom polugodištu.

Ostali su rashodi u prvih šest mjeseci izvršeni u iznosu od 3,8 milijardi kuna, a milijardu kuna su iznosili rashodi za nabavu nefinacijske imovine.

Na razini konsolidirane opće države je prema nacionalnoj metodologiji ostvaren višak od 1,1 milijardu kuna ili 0,3 posto BDP-a.

Naime, objašnjava Zrinušić, manjak državnog proračuna iznosio je oko 1,9 milijardi kuna, ili 0,5 posto BDP-a, no izvanproračunski korisnici su u prvih šest mjeseci ostvarili višak od 1,7 milijardi kuna ili 0,4 posto BDP-a, a u plusu od 1,2 milijarde kuna ili 0,3 posto BDP-a je lokalna država.

Pred Vladom se našlo i polugodišnje izvješće o izvršenju fiskalnih pravila, pri čemu je Zrinušić podsjetio da se od početka ove godine primjenjuje novi Zakon o fiskalnoj odgovornosti, koji sadrži tri fiskalna pravila - strukturnog salda, rashoda i javnog duga.

"Dosadašnja fiskalna kretanja ukazuju na nastavak pozitivnih ostvarenja pa se procjenjuje da će fiskalno pravilo strukturnog salda za 2019 biti ispunjeno, odnosno očekuje se da će manjak općeg proračuna za 2019. biti u skladu s planom, uključujući i protestirana jamstva za Uljanik", rekao je Zrinušić.

Podsjetio je i da je javni dug projiciran na razini od 71,3 posto do kraja ove godine, što je za 3,2 postotna boda manje nego lani, a ako se nastave dosadašnja kretanja procjenjuje da će i to pravilo biti zadovoljeno.