Na dobrovoljnim zdravstvenim osiguranjima, prema podacima Hrvatskog ureda za osiguranje (HUO), u 2003. zdravstvena premija u okvirima industrije osiguranja iznosila je 104,5 milijuna kuna, da bi u 2015. narasla na više od 329 milijuna.

Police dobrovoljnih zdravstvenih osiguranja, konkretno dopunskih i dodatnih (jer mogući model privatnih osiguranja do daljnjega ostaje u ′čekaonici′ zbog političke neodlučnosti), jedina su niša unutar industrije osiguranja s realno očekivanim značajnijim rastom premije u budućnosti.

Stoga ne iznenađuje uključivanje novih igrača u tržišnu utakmicu. Naime, do 2014. police dobrovoljnih zdravstvenih osiguranja nudilo je tek 12 društava, da bi se tijekom 2015. toj skupini pridružili Ergo, Generali i Velebit osiguranje. Njihove prošlogodišnje premije nisu osobito visoke, što je i za očekivati na startu novog proizvoda. Najveću je ostvario Velebit u iznosu nešto većem od 1,5 milijuna kuna.

Velika trojka

Na dobrovoljnim zdravstvenim osiguranjima, prema podacima Hrvatskog ureda za osiguranje (HUO), u 2003. zdravstvena premija u okvirima industrije osiguranja iznosila je 104,5 milijuna kuna, da bi u 2015. narasla na više od 329 milijuna. Glavninu, čak 304 mil. kuna od lanjskog iznosa ugovorene premije, prisvajaju tek tri društva. Prvo je Croatia zdravstveno osiguranje, sa 225 milijuna kuna premije ono je tržišni lider. Drugo je Agram osiguranje, društvo iz portfelja koncerna u suvlasništvu Dubravka Grgića, čija je premija lani iznosila 52 milijuna kuna, dok kratku listu završava Uniqa sa 27 milijuna kuna.

Prošlogodišnji tržišni rast premije veći od 18 posto svjedoči potencijal, no ključ raspleta za još veće stope drži Ministarstvo zdravlja, odnosno Vlada RH kroz višekratno najavljenu pa zaustavljenu reformu zdravstva i liberalizaciju sukladno direktivama EU. Podsjećamo, Hrvatska je jedina među 27 članica, gdje državna institucija, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, još prisvaja više od 90% premije ugovorene na dopunskim osiguranjima, lani 2,18 milijardi kuna. U industriji osiguranja stoga od nove Vlade očekuju da konačno postavi pravni okvir koji će i u ovom segmentu poduzetnicima uključenim u tržišnu utakmicu jamčiti ravnopravne pozicije, bez pogodovanja kakvo godinama koristi HZZO.

Koriste prava

Od lanjskih 329 milijuna kuna premije 164 milijuna ugovorena su na policama dopunskih osiguranja, 145 milijuna na dodatnim osiguranjima, a ostatak je vezan uz ostala dobrovoljna osiguranja. Ukupno likvidirane štete na dobrovoljnim zdravstvenim osiguranjima za 2015. iznosile su 200 milijuna i sedam tisuća kuna. U odnosu na štete isplaćene 2014. rasle su sa 56 na gotovo 61 posto udjela u ugovorenoj premiji. Na dopunskim osiguranjima prosječna šteta lani je iznosila 493 kn, što je veliki skok prema godini prije, kad je prosječna šteta bila tek 57 kuna. U dodatnim zdravstvenim osiguranjima prosječno isplaćena šteta bila je manja, zaustavila se na 405 kuna, dok je u 2014. iznosila 550 kuna. Vlasnici polica sve više koriste ponuđene opcije, o čemu svjedoči i podatak da je lani broj šteta prelazio 1,6 milijuna, što je dvostruko više naspram 2014.