Povjerenstvo za fiskalnu politiku dalo je potporu Vladinim nastojanjima za što skorijom konsolidacijom javnih financija, ali je u utorak poručilo i da zbog visokog javnog duga i niske stope potencijalnog rasta poduzete mjere fiskalne politike moraju biti ciljano usmjerene, privremene i efikasne te stoga pozvalo Vladu da odgodi neke mjere, poput poreznih izmjena, koje ne ispunjavaju te kriterije.

Povjerenstvo je na sjednici u ponedjeljak razmatralo smjernice za izradu državnog proračuna i sam prijedlog proračuna za 2021. godinu, koji je Vlada prošli tjedan uputila u saborsku proceduru, a u utorak je objavilo i opširno stajalište o tim dokumentima.

Osvrnuvši se, između ostalog, na Vladine makroekonomske projekcije prema kojima se, nakon očekivanog pada BDP-a u 2020. godini od 8 posto, u 2021. očekuje postepeni oporavak od 5 posto, odnosno 3,4 posto u 2022. te 3,1 posto u 2023. godini, Povjerenstvo zamjećuju da se te projekcije razlikuju po godišnjoj dinamici od zadnje raspoloživih makroekonomskih projekcija Europske komisije s početka svibnja 2020.

EK u tim projekcijama Hrvatskoj u 2020. predviđa ekonomski pad od 9,1 posto, uz snažni oporavak od 7,5 posto u 2021. godini. U Povjerenstvu ističu da se to može opravdati velikom promjenjivošću epidemiološke situacije, a samim time i ekonomske aktivnosti od svibnja 2020. do danas.

Kako dalje navode, EK tek treba objaviti svoje nove projekcije koje uobičajeno priprema tijekom listopada i objavljuje početkom studenog, a koje bi mogle imati i ugrađene učinke pogoršanja makroekonomskog stanja izazvanog neočekivano brzim pogoršanjem epidemiološke situacije posljednjih tjedana. Unatoč tome, ukoliko se promatra projicirana razina ekonomska ekonomske aktivnosti u 2021., proračunske projekcije ne odstupaju za onima EK.

S obzirom na pretpostavke i nepoznanice o kretanju epidemije, Povjerenstvo ovakve projekcije smatra optimističnim. A s obzirom da projekcije ne odstupaju značajnije po razinama za 2021. godinu od posljednje dostupne projekcije EK, Povjerenstvo ih drži prihvatljivim, ali poziva Vladu na pozorno praćenje ekonomskih i proračunskih ostvarenja te pravodobnu reakciju ekonomske politike u slučaju većih odstupanja.

Također, ističu da su kretanja prihoda državnog proračuna u razdoblju 2021.-2023. određena očekivanim oporavkom gospodarske aktivnosti, uzimajući u obzir i učinke najavljenih poreznih izmjena od 2021. te predviđeno povlačenje sredstava iz fondova Europske unije. Tako se prijedlogom proračuna predviđaju ukupni prihodi od 147,3 milijardi kuna u 2021., 152,7 milijardi u 2022. i 152,9 milijardi u 2023. godini.

Ukupni planirani rashodi u 2021. godini financirani iz svih izvora iznose 157,9 milijardi kuna i veći su za 2 milijarde kuna ili 1,3 posto u odnosu na one planirane rebalansom ovogodišnjeg proračuna iz listopada.

Ukupan rezultat dovest će do velikog smanjenja manjka državnog proračuna, koji se u 2021. godini procjenjuje na 10,7 milijardi kuna ili 2,7 posto BDP-a, uz tendenciju daljnjeg smanjenja i u narednim godinama, ističu u svom priopćenju.

Poziv Vladi da razmotri porezne izmjene od početka 2021.

No, Povjerenstvo napominje da za sagledavanje ukupne fiskalne politike potrebno sagledati šire učinke fiskalne politike od samog državnog proračuna.

Naime, kako ističu, podržavaju nastojanje Vlade za što skorijom konsolidacijom javnih financija, ali u priopćenju podsjećaju i kako će se zbog epidemije bolesti COVID-19 izvanredne okolnosti nastaviti i u 2021. Isto tako, Povjerenstvo ističe da zbog visokog javnog duga i niske stope potencijalnog rasta poduzete mjere fiskalne politike moraju biti usmjerene, privremene i efikasne te poziva Vladu da odgodi primjenu onih mjera koje ne ispunjavaju ove kriterije.

Povjerenstvo među mjerama koje bi Vlada trebala dodatno razmotriti ističe planirani nastavak poreznih izmjena od početka 2021. u dijelu smanjenja stopa poreza na dobit i dohodak. Primjerice, samo izmjene stopa poreza na dohodak s 36 na 30 i s 24 posto na 20 posto rezultirat će znatnim smanjenjem prihoda opće države za oko 1,85 milijardi kuna, ali je istovremeno zbog tih izmjena planirano povećanje kompenzacijskih mjera kao pomoći iz državnog proračuna, kažu u priopćenju.

Osim toga, Povjerenstvo predlaže Vladi da napravi evaluaciju prijašnjih i sadašnjih aktivnosti i poreznih izmjena kako bi se utvrdili njihovi stvarni fiskalni učinci na razvoj gospodarstva i ukupnog poreznog opterećenja.

Naime, Povjerenstvo pozdravlja napore usmjerene prema daljnjem smanjenju poreznog opterećenja, ali smatra i da je nužno potrebno procijeniti buduće rizike proračunskih rashoda uslijed ovolikog smanjivanja fiskalnog prostora, posebice imajući u vidu i druge rizike, kao što su sve veći dugovi zdravstvenog sustava, sustav plaća u javnom sektoru ili značajnih potencijalnih obveza s osnove izdanih državnih jamstava.

Vladu poziva i da razmotri i odgodu drugih mjera koje ne zadovoljavaju propisane kriterije vezane uz privremenu odgodu primjene fiskalnih pravila.

Ključni instrument i prilika za snažniju fiskalnu ekspanziju predstavljaju sredstva iz fondova Europske unije pa je potrebno uložiti maksimalni napor kako bi ih u što kraćem roku počeli povlačiti te njihovo usmjeravanje u ekonomski održive projekte koji će pridonijeti budućem ekonomskom rastu, ističe Povjerenstvo.

Pritom podsjećaju da je Hrvatskoj iz sredstava EU u idućem sedmogodišnjem proračunskom razdoblju na raspolaganju ukupno 23,2 milijarde eura (173,7 mlrd kuna) za razvojne, strateške i reformske projekte. Također, Hrvatska već sada ima na raspolaganju i 5,1 mlrd. kuna iz Fonda solidarnosti Europske unije za obnovu potresom oštećenih područja koja se moraju povući u roku od 18 mjeseci i tu je nužno kvalitetnim projektima što brže i efikasnije iskoristiti što veći iznos.

Oba izvora sredstava otvaraju prostor da fiskalna politika u 2021. godini bude protuciklična, a da se pri tome ne ugrozi srednjoročna održivost javnih financija te da se ostvari ambiciozna projekcija deficita konsolidirane opće države u 2021., ocjenjuju u Povjerenstvu te napominju da pritom valja voditi računa kako bi ugovaranje i potrošnja sredstava trebala krenuti što ranije u 2021., kako bi djelovalo protuciklički, odnosno kako bi se ubrzao ekonomski oporavak.

No, ovaj zahtjev bi zbog niske razine dosadašnje učinkovitosti u ugovaranju i povlačenju sredstava mogao biti teško ostvariv, bez obzira na važnost tih sredstava za poticanje aktivnosti hrvatske ekonomije u 2021., upozoravaju.

Istovremeno, uz inzistiranje na hitnom početku potrošnje sredstava od EU pomoći, treba voditi računa i da Plan oporavka i otpornosti na osnovu kojeg će se trošiti 6 milijardi eura bespovratnih sredstava bude usmjeren na projekte s najvećim reformskim potencijalom i doprinosom na rast potencijalnog BDP-a, što bi u konačnici doprinijelo i povećanju fiskalne održivosti, napominju.

Pri tome, usmjeravanje navedenih sredstava isključivo na projekte javnog sektora moglo bi imati negativne posljedice jer lako može dovesti do daljnjeg povećanja veličine i utjecaja javnog sektora na ekonomiju, uz istovremeno istiskivanje privatnog sektora. Stoga bi tako dizajnirani investicijski planovi mogli pogoršati ionako nekonkurentnu ekonomsku strukturu zemlje i negativno odraziti na dugoročnu fiskalnu održivost, kažu uz ostalo u Povjerenstvu.