Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) izrazito je zabrinuta odlukom tehničke Vlade o podizanju minimalne plaće za 3 posto, posebno stoga što je, umjesto konzultacija i pregovora sa socijalnim partnerima, nadležno ministarstvo sindikate i poslodavce na sastanku tjedan dana ranije jednostrano informiralo o povećanju minimalne plaće.

Minimalnu plaću u Hrvatskoj prima manje od 5 posto zaposlenih u realnom sektoru, navode u srijedu iz HUP-a, te ističu da najveći broj radnika s minimalnom plaćom zaposlen u izvozno orijentiranim industrijama, koje su teško preživjele šestogodišnju krizu, kao što su tekstilna i drvna.

"Nadležno ministarstvo pri određivanju visine minimalne plaće za narednu godinu postupilo je krajnje neodgovorno. Sve kompanije su već odavno donijele svoje godišnje financijske planove, pa je neprimjereno ovu odluku donositi na samom kraju godine. Mijenjanje minimalnog iznosa plaće ne utječe samo na povećanje minimalnih plaća, već rezultira izmjenama plaća za gotovo sva radna mjesta. Ovakva jednostrana odluka o povećanju minimalne plaće dovodi do neplaniranog i teško nadoknadivog dodatnog troška poslodavaca i novog rasta troškova poslovanja", izjavio je Davor Majetić, glavni direktor HUP-a.

Naglasio je i da je Ministarstvo bilo dužno konzultirati socijalne partnere te pregovore o visini minimalne plaće započeti krajem rujna, kao što je i uobičajeno. "Odluka je trebala biti raspravljena i na Gospodarsko-socijalnom vijeću, a umjesto toga tehnička Vlada krajem prosinca donosi jednostranu odluku, dodao je.

HUP smatra da je tehnička Vlada trebala donijeti odluku o zadržavanju postojeće visine minimalne plaće za 2016. godinu te da nova Vlada, kroz proces konzultacija treba donijeti konačnu odluku o minimalnoj plaći.

Povećanjem minimalne plaće najviše su pogođene prerađivačke industrije koje velik dio prihoda ostvaruju kroz izvoz. Radi se o sektorima koji su izloženi snažnoj međunarodnoj konkurenciji te kojima cijene proizvoda određuju svjetska tržišta, pa rast troškova poslovanja ne mogu kompenzirati povećanjem cijena.

Najveći broj radnika s minimalnom plaćom zaposlen je u sektoru proizvodnje odjeće gdje 32,5% zaposlenih prima takve plaće.

HUP se zalagao, za što ima i podršku sindikata, da se iznos neto minimalne plaće poveća bez zadiranja u visinu poslovnih troškova, na način da minimalna plaća za 2016. godinu u bruto iznosu ostane ista, a da se drugim mjerama poveća neto iznos koji primaju radnici.

"Predlažemo da se država odrekne doprinosa kod takvih plaća, čime bi se omogućilo da bruto minimalna plaća postane neto plaća", poručio je Davor Majetić.

Vlada: Minimalna plaća povećana zbog oporavka gospodarskih trendova

Vlada je u srijedu donijela uredbu o visini minimalne plaće po kojoj će ona za 2016. godinu iznositi 3.120 kuna bruto, što je uvećanje za 90,45 kuna u odnosu na ovu godinu.

Povećanjem minimalne plaće za gotovo tri posto povećava se i njen udio u prosječnoj bruto plaći isplaćenoj u pravnim osobama od siječnja do rujna ove godine, na 38,8 posto.

Prilikom utvrđivanja prijedloga visine minimalne plaće za 2016. uvažavala se činjenica da je u posljednja dva kvartala ove godine došlo do oporavka gospodarskih trendova, kazao je ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić. Dodao je da je Vlada prilikom utvrđivanja novog iznosa ′minimalca′ provela savjetovanje sa socijalnim partnerima, ali suglasje nije postignuto.