Projektom "Jačanje plinske infrastrukture" do sredine 2026. godine u Hrvatskoj će se izgraditi četiri plinovoda, čime će se značajno povećati kapaciteti transporta prirodnog plina iz LNG terminala na Krku, istaknuto je u petak na potpisivanju ugovora za financiranje tog projekta.

Ugovor su potpisali Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i tvrtka Plinacro kojoj se, temeljem dodatka Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021.-2026., dodjeljuje 533,08 milijuna eura.

Predviđena je izgradnja četiri plinovoda: Zlobin - Bosiljevo, plinovoda Bosiljevo - Sisak, zatim Kozarac - Sisak te Zabok - Lučko, kojima će se plin s LNG terminala na Krku transportirati prema Sloveniji, Mađarskoj i drugim zemljama jugoistočne Europe.

"Svi plinovodi će imati mogućnost protoka plina u oba smjera te će biti uključeni u sustav nadzora i upravljanja plinskom transportnom mrežom društva Plinacro", istaknuto je na potpisivanju ugovora u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja.

Čelnik ministarstva Damir Habijan je izjavio da je potpisivanje tog ugovora od velike važnosti za nastavak energetske tranzicije, ali i transformacije cjelokupnog energetskog sustava.

Ruskom agresijom na Ukrajinu na razini Europske unije uspostavila se i veća potreba za sigurnom opskrbom prirodnim plinom, pa tako i dodatnim ulaganjima u samu plinsku infrastrukturu, rekao je Habijan, podsjetivši da je na tom tragu u kolovozu 2022. donesena i odluka o proširenju kapaciteta LNG terminala na otoku Krku, s postojećih 2,9 milijardi na 6,1 milijardu kubičnih metara prirodnog plina godišnje, kao i o izgradnji plinovoda Zlobin - Bosiljevo.

"Veća sigurnost opskrbe Hrvatske i susjednih zemalja"

Projekt se financira iz NPOO-a u okviru plana REpowerEU, a predsjednik uprave Plinacroa Ivica Arar je zahvalio Vladi i resornom ministarstvu na angažmanu u "dobivanju bespovratnih sredstava za projekt jačanja plinske infrastrukture".

"Ovo veliko ulaganje, zahvaljujući bespovratnim sredstvima koje je osigurala Vlada, neće utjecati na povećanje tarife za transport plina", istaknuo je Arar, koji je kao benefite projekta, uz povećanje kapaciteta, naveo i smanjenje ovisnosti o ruskom plinu te veću sigurnost opskrbe Hrvatske i susjednih zemalja.

Arar je naveo da u ovom trenutku Plinacro za Sloveniju godišnje može transportirati 260 milijuna kubika plina, a izgradnjom plinovoda to će porasti na 1,5 milijardi. Kada je riječ o Mađarskoj, s trenutnih 1,7 milijardi kubika plina to će porasti na 3,4 milijarde kubika, istaknuo je Arar, navevši i da ukupna dužina četiri plinovoda doseže 220 kilometara. Arar vjeruje da će Plinacro uspjeti ispoštovati "izuzetno kratke i zahtjevne rokove" za dovršetak izgradnje, do polovice 2026. godine.

Direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Luka Balen je izjavio da je projekt, osim što doprinosi energetskoj neovisnosti Hrvatske i diversifikaciji dobavnih izvora za cijelu EU, važan i zbog infrastrukture koja će se "danas-sutra" moći koristiti i za transport vodika, "što je izuzetno bitno u zelenoj tranziciji".

Balen je najavio da Fond danas "pušta" i natječaj za nabavu električnih vozila za građane, za što je predviđeno gotovo 15 milijuna eura.

Zamjenik direktora Fonda Mirko Budiša je istaknuo da je ovo jedan od najvećih investicijskih projekata iz NPOO-a vezan uz energetski sustav. Fond je posredničko tijelo u projektu, koji radi i na više od 3.000 drugih projekata, ukupne vrijednosti veće od 4,5 milijardi eura, izvijestio je Budiša.