Za poticaje i otkup električne energije iz obnovljivih izvora dosad je potrošeno više od četiri milijarde eura, ali bruto dodana vrijednost u opskrbi električnom energijom, plinom, parom i klimatizacijom u zadnjih deset godina manja je za 25 posto, rekao je u utorak ministar gospodarstva Ante Šušnjar.

Tijekom konferencije Jutarnjeg lista "Energetika 2026. - Hrvatska pred odlukama desetljeća", rekao je da je energetska tranzicija u Hrvatskoj počela prije 15-ak godina, kada su se donosile odluke desetljeća.

"Danas bez imalo okolišanja mogu reći da neke nisu bile dobre. Prebrzi modeli poticanja, nedovoljna analiza sustava, zanemarivanje mreže i potrošača, sve to ima cijenu i tu cijenu i danas plaćamo", rekao je Šušnjar.

Govorio je o poticanju vjetroelektrana, solara i bioplinskih postrojenja gdje su, kazao je, načinjene greške koje će netko morati platiti.

Istaknuo je da nije skeptik kada je riječ o obnovljivim izvorima, no i da je Hrvatska imala dobru startnu poziciju zbog hidroelektrana, ali se otišlo u financijski izdašno poticanje obnovljivih izvora energije bez analiza i perspektive kako će to izgledati.

Naglasio je kako imamo 10 tisuća megavata zahtjeva za priključenje na mrežu iako, tvrdi, ni sami ne znamo što ćemo s tom električnom energijom.

Ministar, doduše, smatra da spomenute četiri milijarde eura nisu bačene u vjetar, budući da danas imamo te elektrane, no i da se u budućnosti mora optimalno ulagati.

"Prošle su se mreže radile radi kupaca, potrošača, a danas se smatra kako bi se trebale raditi radi proizvođača", naglasio je ministar.

Obrušio se i na stručne institute i agencije koje, po njemu, ne daju svima jednaku podršku.

Ukazao je i na projekt plinske južne interkonekcije za Bosnu i Hercegovinu rekavši da je Hrvatska ispunila sve preduvjete za potpisivanje ugovora s BiH.

Srbiji pristup LNG terminalu

"Idemo i s plinskom interkonekcijom prema Srbiji, čime dodatno jačamo sigurnost opskrbe i regionalnu energetsku stabilnost", rekao je Šušnjar, dodavši da će se Srbiji na taj način omogućiti pristup LNG terminalu na Krku. Za tu interkonekciju, za početni kapacitet, potrebno je izgraditi 15-ak kilometara plinovoda. Srbija je, naveo je, zainteresirana za taj projekt.

Vezano uz HEP, naveo je da jedino snažan HEP, koji je podnio sav teret energetske krize, može u krizi osigurati stabilnost sustava i sigurnost opskrbe. Po njemu, HEP mora biti ambiciozan, a ne da ključne kapacitete kupuje od drugih developera.

Osvrnuo se i na važnost geotermalne energije, izrazivši uvjerenje kako je tu snažan potencijal za proizvodnju električne energije. Isto tako, kazao je da je vrijeme poticanja energije iz sunca i vjetra iza nas, kao i da se naknada za razvoj obnovljivih izvora koju plaćaju građani neće povećavati.

Predsjednik Uprave HEP-a Vice Oršulić podsjetio je da je u razdoblju od godine dana HEP uz ostalo pustio u rad sunčanu elektranu Dugopolje, kao i da radovi na velikoj investiciji sunčane elektrane Korlat idu nesmetano unatoč otežanim vremenskim uvjetima. Otkrio je i da je nastavljen trend povećanja priključenja solarnih elektrana na mrežu. Istaknuo je i doprinos HEP-a ratnoj pomoći Ukrajini jer Hrvatska najbolje zna što znači uništavanje elektroenergetske infrastrukture u ratu budući da je Domovinskom ratu pretrpjela štetu od 4,3 milijarde tadašnjih njemačkih maraka na mreži.

Veleposlanica SAD-a u Hrvatskoj Nicole McGraw težnju Hrvatske da postane regionalno energetsko čvorište vidi kao dobar temelj za širenje partnerstva sa američkim tvrtkama i SAD-om.

Naglasila je da je LNG terminal smanjio ovisnost Hrvatske, ali i drugih zemalja u regiji o ruskim energentima. Zalaže se za intenziviranje suradnje američkih i hrvatskih kompanija u energetskim investicijama što bi uz ostalo Hrvatskoj osiguralo sigurnu energetsku budućnost.

Osnivač Instituta za nuklearnu tehnologiju Duško Čorak smatra da bi Hrvatska do 2035. godine mogla imati izgrađenu nuklearnu elektranu.

"Ako se odluka o investiciji u nuklearnu elektranu donese tijekom ove godine i ako se krene u pripreme koje bi se nastavile i dovršile 2027. godine, gradnja elektrane bi mogla početi 2028. Elektrana bi mogla biti u pogonu 2033., a najkasnije 2035.", rekao je Čorak.

Kazao je da se potrošnja električne energije u Hrvatskoj trenutačno kreće oko 20 teravatsati godišnje te se procjenjuje da bi se do 2050. mogla povećati na 37 do 42 teravatsat, iz čega proizlazi njegov zaključak o potrebi nove proizvodnje između 17 i 22 teravatsati godišnje uz povećanje vršne snage na 5.400 megavata.

Predsjednik Uprave Agencije za ugljikovodike Marijan Krpan otkrio je tijek suradnje agencije i kazahstanske kompanije KazMunayGas (KMG) na istraživanju nafte i plina na polju Shygys u Kazahstanu.

Podsjetio je da je Agencija iskazala interes Kazahstanu za suradnju na istraživanju i eksploataciji ugljikovodika te da su prvi kontakti u tom smjeru uspostavljeni tijekom hrvatsko-kazahstanskog gospodarskog foruma u travnju 2025. Naveo je da su kazahstanski partneri AZU-u ponudili šest istražnih blokova, od kojih je Shygys ocijenjen najperspektivnijim.