Drugi Međunarodni tjedan svijesti o prijevarama u Hrvatskoj počeo je u ponedjeljak u organizaciji tvrtke Deloitte Hrvatska s ciljem otvaranja dijaloga o suzbijanju prijevara, sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma te kibernetičkoj sigurnosti i utjecaju koruptivnog ponašanja na buduće generacije.

Tjedan je u ′hibridnom′ formatu službeno otvoren u Hrvatskoj udruzi poslodavaca (HUP), pri čemu iz Deloittea Hrvatska ističu da se takav tjedan održava u cijelom svijetu od 16. do 22. studenoga.

Na otvorenju su predstavljeni rezultati drugog studentskog istraživanja o percepciji korupcije i načinima njezina suzbijanja, kojeg su online putem od 1. lipnja do 1. listopada ove godine proveli studenti sa 38 sveučilišta, veleučilišta i poslovnih škola u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini te Sloveniji.

Nisko povjerenje studenata u institucije

Istraživanje je uz ostalo pokazalo da 66 posto studenata ima vrlo nisko povjerenje u institucije u javnom sektoru, što je nešto manje u odnosu na njih 70 posto prošle godine, dok ih više od 40 posto nikada ne bi prihvatilo ponudu za posao u tvrtki koja je označena kao korumpirana.

Gotovo 60 posto ih smatra da u korporativnom okruženju moralne vrijednosti nisu važne, a isto kao lani i sada 43 posto studenata misli da je razina korupcije ista kao i prije tri godine, dok ih 45 posto misli da je i veća nego prije.

Kao glavni uzrok korupcije naveli su nedjelotvoran kazneni progon i oportunističko ponašanje pojedinaca, a 77 posto da bi prijavilo korumpirano ponašanje u budućnosti.

Kazneni progon ih je kao najučinkovitiju taktiku i metodu za suzbijanje korupcije navelo više od 80 posto studenata, dok ih 77 posto misli da bi to trebale biti novčane kazne, a 72 posto misli da se puno može učiniti podizanjem svijesti.

"Istraživanje o percepciji studenata o korupciji i načinima suzbijanja provdeno ove godine iznova je pokazalo da su podizanje svijesti među mladima i njihovo obrazovanje ključni elementi u osiguravanju poboljšanja borbe protiv korupcije", kazao je na predstavljanju istraživanja student i čan Studentskog zbora zagrebačkog Ekonomskog fakulteta Stjepan Bradvica.

Govoreći na otvaranju tog Tjedna glavni direktor HUP-a Damir Zorić također je istaknuo važnost podizanja svijesti o tome da prijevara ima i da kod svih sudionika u financijskom poslovanju treba razvijati profesionalno znanje o tome te pridonositi poboljšanju institucionalnog okvira koji će pomoći u sprečavanju svih malverzacija u budućnosti.

Vedrana Jelušić Kašić iz Deloittea Hrvatska naglasila je pak zadovoljstvo što su se ove godine u taj Tjedan uključili predstavnici privatnog sektora, Ministarstva financija, Ministarstva pravosuđa, HNB-a, HANFA-e, HUB-a, IIC-a, Zagrebačke burze te predstavnici međunarodnih institucija poput Svjetske banke, EBRD, EBA te studenti sa šest sveučilišta, veleučilišta i poslovnih škola u Hrvatskoj.

"Jedino zajedno možemo jačati svijest o štetnosti prijevarnih radnji za cijelo društvo. Samo ona gospodarstva koja funkcioniraju na transparentnim principima i poštivanju etičkog kodeksa ponašanja mogu biti dugoročno uspješna", poručila je Jelušić Kašić.

Izrađuje se nova Strategija sprečavanja korupcije

Pomoćnik ministra i predsjednik Savjeta za sprječavanje korupcije u Ministarstvu pravosuđa Ivan Crnčec je, držeći prezentaciju "Strategija za borbu protiv korupcije 2021.- 2030. - Korak dalje u borbi protiv korupcije", podsjetio da su prošle godine na prvom Tjednu predstavili ukratko sustav borbe protiv korupcije u RH i još uvijek aktualnu Strategiju suzbijanja korupcije za razdoblje od 2015. do 2020.

"Budući da je ista na samom kraju provedbe drago nam je da možemo predstaviti određena značajna unapređenja u hrvatskom zakonodavnom i institucionalnom okviru u području borbe protiv korupcije, a koja su postignuta u okviru njezine provedbe. RH je trenutno u procesu izrade nove Strategije sprječavanja korupcije, ovaj puta za desetogodišnje razdoblje. U tom procesu sudjeluje širok krug dionika iz javnog i privatnog sektora, civilnog društva, medija, akademske zajednice i socijalnih partnera i vjerujemo da ćemo zajednički izraditi adekvatan strateški okvir za sva dodatna potrebna unaprjeđenja u prepoznatim prioritetnim područjima borbe protiv korupcije u predstojećem desetljeću", kazao je Crnčec.

Pomoćnik predstojnika Ureda za sprječavanje pranja novca u Ministarstvu financija Ante Biluš istaknuo je da RH ima učinkovit sustav sprečavanja pranja novca i financiranja terorizma zahvaljujući angažmanu tijela javne vlasti i privatnog sektora (obveznici) sa zajedničkim ciljem zaštite financijskog sustava RH od zloupotreba u svrhu pranja novca i financiranja terorizma.

"Ured za sprečavanje pranja novca kao financijsko-obavještajna jedinica aktivno i učinkovito surađuje s bankama i drugim obveznicima, s domaćim tijelima kaznenog progona i pravosudnim tijelima. Kao rezultat analitičko obavještajnog rada, Ured je u posljednjih pet godina blokirao ukupan iznos od 257,4 milijuna kuna transakcija sa sumnjom na pranje novca, što je prvi korak u sprečavanju pranja novca i osiguranja oduzimanja imovinske koristi stečene kaznenim djelom", iznio je Biluš.