Guverner HNB-a Boris Vujčić izjavio je u utorak, komentirajući kaznu Zagrebačkoj banci (Zaba) zbog utvrđenih propusta u sprečavanju pranja novca, da se u hrvatskom bankovnom sustavu po tom pitanju moraju uspostaviti djelotvorni sustavi i da se tu propusti neće tolerirati.

Naime, kako je ranije u utorak izvijestila Hrvatska narodna banka (HNB), Financijski inspektorat kaznio je Zagrebačku banku s 33 milijuna kuna jer je nadzorom HNB-a utvrđeno da od 1. siječnja 2017. do 8. studenoga 2019. nije ispunila sve obveze iz Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma.

Kako je Vujčić izjavio novinarima ispred zgrade središnje banke, Zaba je na tu kaznu pristala, priznajući da je učinila propuste u nadzoru sprečavanja pranja novca i financiranja terorizma. Također, Zaba se obvezala da će ispuniti 75 mjera koje joj je HNB naložio, a kako bi poboljšala sustav sprečavanja pranja novca, rekao je Vujčić.

Dodao je i da ih je ta banka nedavno obavijestila da je svih 75 mjera ispunila, a što će HNB utvrditi svojim kasnijim nadzorom. "Ovo je poruka da se moraju uspostaviti djelotvorni sustavi za sprečavanje pranja novca i financiranja terorizma u hrvatskom bankovnom sustavu i da HNB neće tolerirati manjkove, odnosno propuste u takvim sustavima", poručio je Vujčić.

Upitan pak ima li u ovom slučaju i kaznene odgovornosti, Vujčić je rekao da o tome ne može govoriti, no i istaknuo da su o svim svojim nalazima obavijestili sve nadležne institucije, koje mogu i odgovarati na takva pitanja.

Na konstataciju novinara da je u ovom slučaju navodno riječ o jednoj skupini talijanskih državljana, kao i skupini hrvatskih, Vujčić je rekao da naravno ne može govoriti o kojima se konkretno osobama radi.

"Ali istina je da se radilo i o nečemu što se naziva "talijanska tipologija" u sprečavanju pranja novca, koja je poznata, a i o nekim drugim propustima koji su već do sada poznati kao nešto što se treba smatrati sumnjivim transakcijama", izjavio je Vujčić.

"Talijanska tipologija", pojasnio je Vujčić, je način poslovanja u kojem se doznačuju sredstva na račune nerezidenata bez jasne ekonomske podloge, pa se dižu gotovinska sredstva s takvih računa. Na dodatno pitanje je li riječ i o transakcijama hrvatskih državljana koje su sporne, Vujčić je odgovorio "i domaćih i inozemnih rezidenata".

Vujčić je istaknuo i da u dijelovima gdje su utvrđeni propusti ne znači da se radi o pranju novca, nego samo o tome da banka nije provela dodatne aktivnosti, to jest dubinske analize takvih transakcija za koje u HNB-u smatraju da se trebaju u takvim slučajevima provesti.

"A je li došlo do pranja novca u nekom slučaju ili ne, opet ne utvrđuje banka ni HNB, već postoje druge institucije koje to ustanovljavaju", napomenuo je Vujčić.

Rekao je i da na jednak način provode nadzor u svim bankama, a kada nadzori i rješenja budu gotovi, javnost će i s tim rezultatima biti upoznata. Dodao je i da je kazna od 33 milijuna kuna "jedinstvena kazna za različita djela", ali i daleko najveća kazna koja je ikada izrečena za takve aktivnosti.

Novinari su Vujčića pitali i koliko je u ovom situaciji stvar propusta softvera i aplikacije, a koliko je ljudska greška te je li postojala namjera, Vujčić je odgovorio da je sigurno da se banke u takvim aktivnostima moraju prvenstveno koristiti softverskim rješenjima.

Naime, pojasnio je Vujčić, radi se o ogromnom broju transakcija koje nije moguće nadzirati bez adekvatnih softverskih rješenja. "Međutim, isto tako znamo da je to uvijek stvar neke kombinacije - i softverskih rješenja i ljudi koji provode sam taj nadzor. Tako da je nemoguće reći je li to samo jedno ili drugo, obično se radi o kombinaciji propusta", dodao je guverner.

HNB nadzorom utvrdio ukupno 11 prekršaja vezanih uz kršenje zakona

HNB je nadzorom utvrdio ukupno 11 prekršaja vezanih uz kršenje Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma, i to u procjeni rizika pojedinoga poslovnog odnosa, identificiranju i praćenju sumnjivih, složenih i neobičnih transakcija, prijavi sumnjivih transakcija Uredu za sprječavanje pranja novca, provedbi mjera pojačane dubinske analize stranaka te u sustavu unutarnjih kontrola za smanjivanje i učinkovito upravljanje rizikom od pranja novca i financiranja terorizma, kaže se u priopćenju.

Prekršaji koje je HNB utvrdio odnose se na više propusta Zabe - nije provela mjere pojačane dubinske analize stranke za 72 klijenta; nije analizirala pozadinu i svrhu 1.126 transakcija koje su identificirane kao složene i neobične, a nisu imale očiglednu ekonomsku ili vidljivu pravnu svrhu; nije se za 2.028 transakcija stranaka koristila listama indikatora kao smjernicama u utvrđivanju razloga za sumnju na pranje novca ili financiranje terorizma; nije Uredu za sprječavanje pranja novca prijavila 1.122 sumnjive transakcije te nije uspostavila djelotvoran sustav unutarnjih kontrola za smanjivanje i učinkovito upravljanje rizikom od pranja novca i financiranja terorizma.

"Ovo je novčana kazna dosad najviša prekršajna kazna izrečena nekoj kreditnoj instituciji u Hrvatskoj, i to ne samo iz područja sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma, nego i iz svih područja za koja je propisana prekršajna odgovornost kreditnih institucija", istaknuli su iz HNB-a.

Naveli su i da je HNB kao nadzorno tijelo i ovlašteni tužitelj, udovoljavajući obvezi iz Prekršajnog zakona, obavijestila Zagrebačku banku o njezinu pravu na mogućnost sporazumijevanja, što je Zagrebačka banka i iskoristila, te priznala krivnju i pristala na izrečenu novčanu kaznu.

Izrečena visina novčane kazne razmjerna je, kako su kazali u HNB-u, utvrđenom broju i težini počinjenih prekršaja.

HNB je o rezultatima nadzora, u skladu sa zakonom, detaljno obavijestio Ured za sprječavanje pranja novca kao i sve nadležne državne institucije, istaknuli su jutros iz hrvatske središnje banke.

Inače, sumnje da Zagrebačka banka nije poštovala zakonske odredbe o sprečavanju pranja novca pojavile su se početkom ove godine, nakon što je 20. siječnja bivši predsjednik Uprave te banke Miljenko Živaljić podnio ostavku. Iako je u objavi Banke o tome bilo navedeno da je podnosi zbog osobnih razloga, u medijima se pisalo kako je najveća hrvatska banka pod sumnjom da je većem broju svojih klijenata omogućila pranje novca.

Mjesec dana nakon Živaljića, 24. veljače ostavku su dala još dva bivša člana Uprave Zagrebačke banke - Eugen Paić Karega i Nikolaus Maximilian Linarić.

Zagrebačka banka najveća je banka u Hrvatskoj s ukupnom imovinom u vrijednosti od 124,9 milijarda kuna i udjelom na tržištu od 27,8 posto.

Iz te banke su jutros izvijestili da su prihvatili prijedlog za sporazumijevanje HNB-a po kojem je banka dužna platiti ukupnu novčanu kaznu od 33 milijuna kuna.

Financijski inspektorat Ministarstva financija je prihvatio sporazum stranaka o čemu je Banka obaviještena 2. studenog 2020. godine, izvijestili su iz Zabe.

"Plaćanje u roku od 30 dana od odluke Financijskog inspektorata rezultira odljevom u iznosu 22 milijuna kuna, već odraženom u financijskim izvještajima banke na 30. rujna ove godine", naveli su iz Zagrebačke banke.

Naime, sukladno odredbama Prekršajnog zakona "novčana kazna smatrat će se u cjelini plaćenom ako osuđena osoba plati dvije trećine kazne u roku određenom odlukom kojom je ta kazna izrečena".