"Očekivanja o cikličkom usporavanju gospodarstva tijekom 2020. godine vrlo brzo su zaustavljena s naglim događanjima započetim u veljači. Epidemija korona virusa, epidemiološke mjere pa i njihove posljedice došle su iznenada. Bez sumnje, negativan utjecaj na gospodarstvo bit će jednokratno snažniji od krize 2009. godine", navode analitičari RBA u publikaciji objavljenoj u četvrtak.

Napominju kako su se prognoze dubine i duljine krize mijenjale ovisno o razvoju pandemije te procjeni duljine trajanja epidemioloških mjera koje su za posljedicu imale djelomično do potpuno zatvaranje većine djelatnosti. "Naposljetku, svjesni visoke ovisnosti o turizmu veoma brzo postalo je jasno kako će Hrvatska biti jedna od najpogođenijih europskih država. Stoga i ne iznenađuje da je najsnažnija stopa realnog pada BDP-a upravo u Hrvatskoj među državama srednje i jugoistočne Europe", ističu u publikaciji čije su glavne teme turizam i njegov razvoj te oporavak u post Covid-19 realnost.

Pad u drugom tromjesečju premašio 20 posto; u cijeloj godini 8,5 posto

Podsjećaju da su već u drugoj polovici ožujka svi visokofrekventni pokazatelji počeli pokazivati izrazito negativna očekivanja.

"Snažno pogoršanje indeksa pouzdanja proizvođača i potrošača, uz obustavljanje gospodarskih aktivnosti jasno su ukazivali, a travanjski i svibanjski podaci i potvrdili visoku stopu pada gotovo svih djelatnosti, od trgovine na malo do niza industrijskih djelatnosti", navode analitičari RBA, dodajući kako potpuno i/ili djelomično zatvaranje većine europskih granica implicira snažan do gotovo potpun pad izvoza i uvoza roba i usluga u drugom tromjesečju.

U takvim uvjetima ocjenjuju "da je realni godišnji pad BDP-a u drugom tromjesečju premašio 20 posto".

S druge strane, za sada ostaju pri svojoj procjeni pada od 8,5 posto na razini cijele 2020. godine, "uz naglasak da su prognoze izložene izrazito i jedino negativnim rizicima".

"Predsezona je gotovo u cijelosti izgubljena, dok su procjene glavne sezone, koja u našem osnovnom scenariju predviđa gubitak 60 posto turističkih prihoda, uvelike neizvjesne s mogućnošću bitno manjeg ostvarenja. Uz to, pravi učinak na tržištu rada vidjet će se nakon isteka Vladinih potpora", ističu iz RBA.

Najveći doprinos padu doći će od osobne potrošnje, "zbog rasta nezaposlenosti, pada zaposlenosti i smanjivanja raspoloživog dohotka, dok će se investicije zamjeno smanjiti ili odgoditi pod utjecajem sve veće neizvjesnosti".

Analitičari RBA procjenjuju da bi neto inozemna potražnja mogla biti blago pozitivna, budući da će unatoč snažnom dvoznamenkastom padu izvoza roba i usluga i uvoz zabilježiti pad. Jedina sastavnica koja će imati zamjetnije pozitivan doprinos BDP-u je državna potrošna, dodaju.

Početak oporavka u osnovnom scenariju analitičari RBA vide tek pred kraj godine. "Ipak, prema našim očekivanjima oporavak neće biti ni brz ni snažan obzirom na snažan negativan utjecaj krize i na realni sektor i na očekivanja koja utječu i na potrošnju i na investicije. Uz to, brza realokacija resursa, promjena strukture ekonomije te uvjeta poslovanja neće se promijeniti u kratkom roku", ističu u tromjesečnoj publikaciji.

"Stoga ostajemo oprezni i pri procjeni da će realni gospodarski rast u 2021. iznositi svega 3 posto. U scenariju umjerenih stopa oporavka, za dosizanje realne razine iz 2019. godine Hrvatska će trebati najmanje dvije do tri godine", procjenjuju analitičari RBA.