Industrija osiguranja je do početka ožujka na ime šteta od potresa, i zagrebačkog i petrinjskog, isplatila 573,2 milijuna kuna, a to znači da smo kao država i društvo i dalje uvelike nedovoljno osigurani, istaknuto je u četvrtak na brifingu za medije HUO-a održanom uoči druge godišnjice potresa u Zagrebu.

Član Uprave Croatia osiguranja Vančo Balen je istaknuo da je taj iznos isplaćen na temelju 15.404 riješena odštetna zahtjeva. Još uvijek su u tijeku neke procjene šteta i čekaju se konačni ishodi, a procjena je da će osiguravatelji na ime šteta od potresa isplatiti ukupno više od 100 milijuna eura, izvijestio je Balen.

Prije potresa ta je industrija na ime osiguranja od potresa godišnje zaračunavala oko 80 milijuna kuna bruto premije, što se odnosilo na oko sto tisuća polica, dok je danas oko 200 tisuća takvih ugovora o osiguranju, uz ukupan iznos od 163,3 milijuna kuna premije.

"To je značajan rast premije, no kada gledamo u apsolutnim vrijednostima, dolazimo do toga da mi u Hrvatskoj osiguravamo oko 10 posto svih objekata. To znači da smo kao društvo i kao država još uvijek dosta podosigurani od rizika potresa, a nažalost to vrijedi i za mnoge druge katastrofalne rizike", poručio je Balen.

Naime, kako je istaknuto na brifingu, u Hrvatskoj postoji oko 2,01 milijun stanova za stalno stanovanje.

"Vlasništvo nije samo pravo i privilegija, nego i obaveza"

Kada je pak riječ o ukupnoj procijenjenoj šteti od potresa u 2020. godini, ona je iznosila 17 milijardi eura, od čega 11,5 milijardi otpada na zagrebački, a 5,53 milijarde eura na potrese u Sisku i Petrinji.

Član Uprave Allianz osiguranja Slaven Dobrić je istaknuo da država i dalje šalje poruku "da tko nije osiguran da će mu država uskočiti". Dobrić smatra i da pomoć države u obnovi nije dovoljno brza, ali da bi se u jednom trenutku ipak trebala dogoditi.

Apostrofirao je da je jedno od rješenja zakon o upravljanju i održavanju stambenih zgrada, no koji se i dalje nalazi "u ladici". Taj nacrt zakona, između ostalog, predviđa da zgrade, s obzirom u kojem području rizičnosti se nalaze, moraju imati adekvatno osiguranje od potresa i drugih prirodnih nepogoda.

Naime, prema podacima 30 posto područja i 60 posto stanovništva Hrvatske izloženo je opasnosti od jačih potresa u budućnosti, a u rizičnija područja između ostalih spada i Zagreb.

Dobrić smatra da bi taj zakon bio korak prema rješenju, a kao primjere je naveo i zgrade u Karlovcu i Sisku, koje su često izložene riziku od poplava.

"Rješenje postoji, ono uključuje transfer rizika s države na nekog drugog, ono ne uključuje društvenu solidarnost (...) i zapravo u cijelosti prebacuje odgovornost na onog tko je vlasnik, što smatramo da je primjeren i adekvatan odgovor. Vlasništvo nije samo pravo i privilegija, nego i obaveza", zaključio je Dobrić.

"Građani imaju financijskih mogućnosti za osiguranje svoje imovine"

Direktor Hrvatskog ureda za osiguranje (HUO) Hrvoje Pauković smatra da građani imaju financijskih mogućnosti osigurati svoju imovinu, s obzirom da osiguranje stana od 60 kvadrata od požara i ostalih opasnosti, uključujući i potres, košta oko 1200 kuna godišnje.

"Doista smatram da vlasnik stana, koji za njega otplaćuje kredit, vjerojatno ima jedan ili dva automobila u domaćinstvu, ima mogućnosti ali i obavezu i potrebu odvojiti taj iznos. Sve drugo je preriskantno", kazao je Pauković.

Pauković je poručio i da država u nedovoljnoj mjeri osigurava svoje objekte, a da bi to bio ispravan iskorak i jak signal građanima i gospodarstvu.

"Time bi teret na proračun i na generacije poreznih obveznika u budućnosti bio puno manji", ustvrdio je Pauković, apostrofirajući da sanacija svih šteta od potresa putem državnog proračuna i europskih fondova zasigurno nije rješenje, jer obnova nije ni brza ni efikasna.

"Nismo uspjeli probuditi svijest kod većeg broja ljudi"

Predsjednica Uprave Wiener osiguranja Jasminka Horvat Martinović kazala je da je nakon zagrebačkog potresa došlo do većeg interesa za police koje uključuju osiguranje od potresa, a interes se dodatno pojačao nakon potresa s epicentrom blizu Petrinje, koji su se dogodili krajem 2020. godine.

No, prema podacima za prva dva mjeseca ove godine, taj interes polako slabi i građani zaboravljaju na posljedice, upozorila je Horvat Martinović, navodeći da podaci sugeriraju stagnaciju. "Čini se da nismo uspjeli probuditi svijest kod većeg broja ljudi koji bi se priključili osiguranju", ustvrdila je.

Globalno gledano, upozorila je da je Hrvatska daleko ispod prosječne razine osiguranja od potresa, a s druge strane, kada se gleda prosječni godišnji utjecaj katastrofalnih rizika kao postotak u BDP-u, Hrvatska zauzima četvrto mjesto u Uniji.

Smatra da je nužno daljnje poticanje svijesti građana o potrebi osiguranja vlastite imovine, pri čemu je najavila da će od sutra krenuti zajednička kampanja osiguravatelja "Jesmo li se opametili?", koja poručuje da jedino osiguranje omogućava brzu obnovu.

Omjer solventnosti osiguravatelja trenutno na oko 200 posto

Savjet Hanfe u ponedjeljak je između ostalog razmatrao utjecaj uvođenja eura na poziciju solventnosti društava za osiguranje, pri čemu je ustvrdio da će uvođenje eura sniziti omjer solventnosti društava za osiguranje. Upitana o tome, Horvat Martinović je kazala da svaki osiguravatelj, sukladno i regulatornoj obavezi, prati koji će utjecaj na njega imati uvođenje eura.

"Mislim da su osiguravatelji pokazali, i u smislu potresa, da su dovoljno jaki da mogu odgovoriti na razne rizike", izjavila je Horvat Martinović, apostrofirajući da je omjer solventnosti osiguravatelja trenutno na oko 200 posto, što znači da raspolažu s dvostruko više kapitala no što je potrebno.

"Ako i dođe do nekog manjeg pada, to sigurno neće uzrokovati neki rizik za tržište odnosno za društvo", zaključila je.

Na pitanje novinara o mogućnostima osiguranja od ratnih zbivanja, kao i primjerice od pada vojne letjelice u Zagrebu, Balen iz Croatia osiguranja je rekao da su rizici od ratnih zbivanja i opasnosti u pravilu isključeni od pokrića osiguranja, jer ono ne može na "njih dati adekvatan odgovor".

S druge strane, rizici od pada letjelica su dosta uobičajeni u pokrićima od osiguranja, rekao je Balen, dodajući da se šteta na automobilima koji su se našli u blizini ne pokriva iz osnovnog osiguranja, već eventualno iz kasko osiguranja, ovisno o pojedinim osiguravateljima.