Franck je odustao od distribucije Lavazze u Hrvatskoj i time izazvao negodovanje dijela potrošača koji uživaju u ispijanju kave upravo tog brenda, koji je, prema nekim analizama, držao treću poziciju na HoReCa tržištu. Prodajom prema ugostiteljstvu proizvođači i distributeri kave godišnje zavrte oko 300 milijuna kuna, ali zbog izdašnih marži u ugostiteljstvu konačna potrošnja na kavu u ugostiteljstvu skače i do 1,5 milijardi kuna svake godine.

Lavazza kupuje i Carte Noire

Franck je objasnio da Lavazza mijenja krovnu strategiju ulaganja, a čini se da je dio odluke potaknut i činjenicom da je profitabilnost tvrtke koja je bila zadužena za Lavazzu bila niska, što je dijelom i razlog zašto je prije tri godine i obitelj Petrač odlučila tvrtku prodati Francku. Lavazza je smanjila ulaganja u svoj brend, što Francku nije odgovaralo. Uostalom, Franck ima svoj brend kave za HoReCa tržište koji zauzima osjetan tržišni udio. Odlaskom Lavazze iz Hrvatske nastaje rupa od 54 milijuna kuna za koju će se boriti proizvođači, što je oko petine ukupnog tržišta. Uz Franck sve veći dio kolača zauzima i Julius Meinl Bonfanti, tvrtka koja ujedinjuje spomenuta dva brenda, a ima oko 30 posto tržišta. Naime, Lavazza je bila jedna od najskupljih kava na tržištu i cijenom joj parira samo Julius Meinl, dok su ostale vrste kave pristupačnije.

Najskuplja kava na tržištu je Illy koja stoji oko 250 kuna po kilogramu, što znači da po šalici kave ugostitelj ima oko 1,91 kunu troška prije oporezivanja. Lavazza i Julius Meinl imaju jednaku cijenu u nabavi, a šalica kave stoji oko 1,42 kune. Ostali su proizvođači na tržištu jeftiniji i samim time isplativiji za ugostitelje.

Kako se od kilograma kave može skuhati 140 šalica espressa, a kava se prodaje po cijeni i do deset kuna, na kilogramu kave može se zaraditi i do tisuću kuna. Zato su jeftiniji brendovi popularniji ugostiteljima pa su distributeri skupljih kava bili prisiljeni smanjivati cijene kako bi zadržali tržišne udjele. Tvrtka Gala plus koja je bila zadužena za brend Lavazza na oko 54 milijuna kuna prihoda imala je svega 800 tisuća kuna neto dobiti što je zanemariv udjel u Franckovoj zaradi. I dok je u Hrvatskoj loše zarađivala, Lavazza je jedan od najunosnijih brendova u Europi. Riječ je o obiteljskoj tvrtki koja nije promijenila vlasništvo od osnutka prije 120 godina. Posluje u 90 zemalja u svijetu, a u maloprodaji na talijanskom tržištu drži udio od 45 posto. Lani je Lavazza imala 1,34 milijarde eura prometa, a sada namjerava kupiti francuski Carte Noire koji drži petinu francuskog tržišta.

Hrvati popiju oko 5,1 kilogram kave godišnje po glavi stanovnika, pokazuju procjene rađene na temelju analiza tržišta. Unatoč kultnom statusu koji uživa među građanima u odnosu na druge nacije, Hrvati piju prosječne količine kave. Više nego u nas kava se pije u susjednoj BiH, u kojoj svaki stanovnik godišnje potroši prosječno 6,1 kilogram kave, dok Slovenci samelju pa popiju 5,8 kilograma.

Turkinja najpopularnija

Gotovo 10 kilograma kave po glavi stanovnika potroši se godišnje u Norveškoj, a slijede ih susjedi Šveđani sa 8,2 kg kave godišnje. Na kavi se vrte milijarde kuna, ali važno je napomenuti da je u Hrvatskoj još najzastupljenija mljevena kava. Takozvana "turska kava" još je najpopularnija pa se 80 posto prodaje kave u Hrvatskoj odnosi na mljevenu kavu. Analize pokazuju da kavu svakodnevno pije 80 posto građana starijih od 15 godina, a gotovo je svima prva kava ona koju popiju ujutro kod kuće. Trećina kavopija svakodnevno je konzumira (36 posto) i u kafiću, a njih 24 posto još i u gostima. Hrvati najviše piju tursku kavu, njih 70 posto, slijede instant-kava, koju pije 15 posto Hrvata, te cappuccino, koji pije 12 posto Hrvata. Beskofeinsku i ledenu kavu pije vrlo mali postotak konzumenata.