Kako se moglo čuti na brifingu za novinare, sukladno Zakonu o usporedivosti naknada, prebacivanju računa za plaćanje i pristupu osnovnom računu, prije mjesec dana je i donesena odluka o najreprezentativnijim uslugama povezanim s računom za plaćanje.

Sukladno tome, banke će od 1. studenog ove godine biti dužne informirati korisnike o 13 najreprezentativnijih usluga, to jest onih koje se najčešće koriste. Donesenom regulativom HNB-a, koja podrazumijeva i pojmovnu standardiziranost, bit će omogućena usporedba iznosa naknada između pojedinih banaka za istovrsne usluge, a putem internetske stranice HNB-a i mobilne aplikacije.

Također, građani će ubuduće dobivati i cjelovitu informaciju o svim naknadama i kamatama koja im je banka obračunala u prethodnoj godini, a to će izvješće biti mnogo detaljnije od onog koje se odnosi samo na najreprezentativnije usluge.

Vujčić smatra da će taj ukupan ispis svih naknada građanima dati određene uvide kojih do sada možda i nisu svjesni, s obzirom da se često događa da određene usluge potrošač i ne koristi, a plaća ih.

Također, u studenom će se omogućiti i usporedba naknada koje banke naplaćuju za takozvani temeljni paket usluga, na koji otpada više od 80 posto tržišta, kao što su vođenje računa, izdavanje kreditne kartice, internet bankarstvo, mobilno bankarstvo i prekoračenje.

"Time će također biti moguće usporediti gdje su naknade jeftinije, gdje su skuplje, što također povećava transparentnost, a time i konkurenciju na tržištu", poručuje Vujčić. Vujčić pojašnjava da je to u ovom trenutku potrošaču vrlo teško reći jer postoje različiti paketi koji nude različite usluge.

Smatra da će ubuduće cijena osnovnog paketa usluga zasigurno biti niža, s obzirom da nova regulativa ide prema standardizaciji tog paketa usluga.

Na pitanje novinara hoće li ove najave i nova pravila smanjiti prihode banaka, Vujčić je odgovorio da će se vidjeti, no kako je sigurno da će građani moći puno detaljnije ocjenjivati svoje troškove, koliko plaćaju naknade te kako će to zbog transparentnosti i potražnje građana "sasvim sigurno dovesti do toga da će banke prilagođavati svoje proizvode".

Ocjenjuje da banke u svakom slučaju neće moći znatno više naplaćivati naknade za iste vrste transakcija nego što naplaćuju druge banke.

HNB je od danas pripremila i usporednu listu naknada po bankama za kreditne transfere u kunama za građane, a kojima će im se omogućiti usporedba istovrsne transakcije po pojedinim bankama. To dovodi do toga da će građanin moći lakše procijeniti gdje su mu jeftinije naknade, što povećava konkurenciju na tržištu.

Na pitanje novinara o kamatnim stopama za kredite vezane uz Euribor, koje su neznatno ali ipak počele rasti, te postoji li bojazan da će njihov rast ojačati, Vujčić je kazao da u kratkom roku ne očekuju da će kamatne stope znatnije rasti, a prema očekivanjima tržišta i ECB-a to će se početi događati tek sredinom iduće godine. Ono što je pak sigurno, kaže Vujčić, jest da se u srednjem do dugom roku ne može očekivati da će kamatne stope centralnih banaka ostati na niskim razinama kao što su bile dugo vremena dosad.

Na konstataciju novinara da su u usporedbi s drugim europskim zemljama kamatne stope na stambene kredite poprilično visoke te upitan ima li nade da se one počnu snižavati, Vujčić je kazao da su te kamatne stope u Hrvatskoj na povijesno niskim razinama te kako su "u biti niže no što bi pokazivao rejting zemlje, odnosno njena rizičnost".

"One će u najvećoj mjeri ovisiti o tome kako će se u kratkom roku kretati ocjena kreditnog rizika Hrvatske. Ona se bitno smanjuje, što je omogućilo i smanjenje kamatnih stopa na stambene kredite", rekao je Vujčić, dodavši i da je HNB proizvela ogromnu količinu viška kunske likvidnosti, što također utječe na smanjenje tih stopa.