Jedna od novina u Prijedlogu izmjena i dopuna Zakona o porezu na dohodak koji je Vlada proteklog tjedna uputila u hitnu saborsku proceduru odnosi se na uvođenje oporezivanja kapitalnih dobitaka fizičkih osoba.

Ako se prijedlog usvoji, kapitalni dobici počeli bi se oporezivati tek od 1. siječnja 2016. godine. Uvođenje oporezivanja kapitalnih dobitaka obrazlaže se potrebom širenja porezne osnovice i uključivanjem što više primitaka u obvezu oporezivanja porezom na dohodak. Ono se i sa stajališta pravednosti i jednakosti nameće razložnim nakon što je u Hrvatskoj od 1. ožujka 2012. uvedeno oporezivanje dividendi i udjela u dobiti na temelju udjela u kapitalu te nakon što se od 1. siječnja 2015., kako se predlaže, uvede oporezivanje kamata na štednju.

Što su kapitalni dobici? Najkraće rečeno, kapitalni dobitak zarada je koju neka osoba ostvari otuđenjem financijske imovine. Prodaja ili drugi oblik otuđenja financijske imovine odnosi se na prodaju vrijednosnih papira uključivo udjele u kapitalu trgovačkog društva, udjele u drugim pravnim oblicima udruživanja čiji je način raspolaganja udjelima usporediv s društvima kapitala (npr. udjeli u zadruzi) te prodaju drugih financijskih instrumenata i njihovih izvedenica. Kapitalne dobitke najlakše je objasniti na primjeru dionica. Ako fizička osoba kupi dionicu po cijeni od 100 jedinica i proda je za 120 jedinica, zarada od 20 jedinica predstavlja kapitalni dobitak fizičke osobe koji se do sada nije oporezivao, a od 1. siječnja 2016. namjerava se oporezivati stopom poreza na dohodak od 12 posto i prirezom ako je propisan prema prebivalištu fizičke osobe.

Prodaja, zamjena, darivanje... Pod otuđenjem financijske imovine smatra se svaki prijenos, što uključuje prodaju, zamjenu, darivanje i svaki drugi oblik. Osnovica na koju će se obračunavati porez na dohodak utvrdit će se kao razlika između ugovorene prodajne cijene i nabavne vrijednosti određene financijske imovine. Ako je riječ o oblicima prijenosa kod kojih se ne ugovara cijena, primitak će se utvrditi prema tržišnoj cijeni. Ako se primitak ostvari u stranoj valuti, taj se iznos za svrhe oporezivanja preračunava u kune prema srednjem tečaju Hrvatske narodne banke na dan isplate.
Ipak, neće se baš svaki prijenos vrijednosnica smatrati oporezivim. Zakonom se isključuju od oporezivanja određeni prijenosi i otuđenja koji su povezani s mirovinskom štednjom s kapitaliziranim pokrićem, zamjena vrijednosnih papira s istovrsnim papirima istoga izdavatelja i podjela dionica istoga izdavatelja kojom se ne mijenja temeljni kapital društva. Tako se primjerice neće oporezivati transakcija prijenosa udjela iz jednog u drugi mirovinski fond koja se obavlja na zahtjev mirovinskog osiguranika, a pod određenim uvjetima ni zamjena udjela između investicijskih fondova koji posluju kao podfondovi (zasebni portfelji) unutar istoga krovnog fonda.

Kada se neće oporezivati Zarada koju fizička osoba ostvari od otuđenja financijske imovine neće se oporezivati u dva slučaja: ako je od dana nabave do prodaje tog oblika imovine proteklo više od tri godine i ako je otuđenje provedeno između bračnih drugova, srodnika u prvoj liniji te između članova uže obitelji, što uključuje roditelje poreznog obveznika, roditelje njegovoga bračnog druga, pretke i potomke u izravnoj liniji (djedovi, bake, unuci), maćehe odnosno očuhe koje punoljetno pastorče uzdržava, bivše bračne drugove za koje porezni obveznik plaća alimentaciju i punoljetne osobe kojima je porezni obveznik imenovan skrbnikom.
Dakle, samo prodaja i drugi oblik otuđenja učinjen prije proteka tri godine računajući od datuma nabave do datuma otuđenja određene imovine, te uz uvjet ostvarene zarade, predstavlja osnovicu za oporezivanje porezom na dohodak. Ako se otuđuje vrijednosnica koja je stečena darovanjem, rok od tri godine računa se od datuma kada je darovatelj nabavio vrijednosnicu, a porezna obveza tereti otuđitelja.

Moguća umanjenja osnovice Ako porezni obveznik ostvari gubitak od otuđenja financijske imovine, taj će mu gubitak moći umanjiti samo poreznu osnovicu od kapitalnih dobitaka ostvarenih u istoj poreznoj godini. Na primjer, ako je na određenim vrijednosnicama u istoj godini ostvario zaradu od 100.000 kuna, a na drugima gubitak od 40.000 kuna, porezni obveznik će moći dohodak od kapitalnih dobitaka umanjiti za ostvareni kapitalni gubitak i platiti porez na osnovicu u iznosu 60.000 kuna. Poreznu osnovicu moguće je umanjiti samo do visine dohotka ostvarenog od kapitalnih dobitaka. O tome će porezni obveznik na zadnji dan poreznog razdoblja sastavljati posebno izvješće.
Da su brojke o zaradi i gubitku u primjeru obrnute, tj. da je u istoj godini na nekim vrijednosnicama ostvario zaradu od 40.000, a na drugima gubitak od 100.000, kapitalni gubitak bi se priznao samo do visine 40.000 kuna. Tada ne bi bilo osnovice za plaćanje poreza iz tog izvora dohotka, ali ni mogućnosti umanjivanja porezne osnovice za oporezivanje dohodaka ostvarenih iz drugih izvora.