Ukrajina je bila i glavna tema razgovora njemačke kancelarke Angele Merkel i američkog predsjednika Baracka Obame. Rusiji su zaprijetili novim sankcijama ako dođe do daljnjeg pogoršanja stanja u Ukrajini. Sankcije bi direktnije pogodile neke sektore gospodarstva.

Američki predsjednik je upozorio Moskvu da će sljedeći korak, nakon što su SAD i EU već uvele sankcije ruskim pojedincima povezanim s Kremljom, biti uvođenje "sektorskih sankcija" ukoliko Rusija bude ometala ukrajinske predsjedničke izbore zakazane za 25. svibnja.

Merkel je također kazala da su svibanjski izbori "ključni" te da su "sektorske sankcije" u pripravnosti. Europa je, kazala je Merkel na zajedničkoj konferenciji za novinare s Obamom, spremna za treću fazu gospodarskih sankcija Rusiji, kojima se, međutim, protive neke kompanije.

U videoprilogu pogledajte javljanje dopisnice HRT-a Branke Slavice o sastanku Merkel-Obama.

Sastanak Vijeća sigurnosti o Ukrajini, 38 mrtvih u Odesi

Trideset osam osoba je izgubilo život u požaru u jednoj zgradi u Odesi, na jugu Ukrajine, nakon sukoba pristaša ukrajinskog jedinstva i proruskih aktivista, priopćilo je ukrajinsko ministarstvo unutarnjih poslova.

Nedavne sankcije Rusiji

Europska unija je u ponedjeljak dodala još 15 ruskih i ukrajinskih dužnosnika skklonih Moskvi na listu osoba koje su pod sankcijama. I SAD je isti dan uveo šire sankcije koje posebice pogađaju osobe bliske Vladimiru Putinu, poput njegova savjetnika za energetiku Igora Sečina, ili Sergeja Čemezova, izvršnog predsjednika tehnološke grupacije Rostec. Njih dvojica su izrazili želju za diplomatskim rješenjem krize u Ukrajini.

Obama je također pozvao Rusiju da izvrši utjecaj na proruske skupine u Ukrajini da se povuku, poručivši da je sramotno što milicije drže zatočenima međunarodne promatrače. Rusija mora, rekao je, djelovati kako bi se međunarodni promatrači smjesta oslobodili.

Iako SAD plaši ruskog predsjednika Vladimira Putina sankcijama određenim sektorima ruskoga gospodarstva, a ne samo pojedincima i tvrtkama, zasad ne želi učiniti taj korak. Taj se oprez tumači bojazni nekih europskih zemalja, napose Njemačke, da budu izložene ruskim protumjerama.

Konsenzus Obame i Merkel trebao bi biti jasniji kada je riječ o sporazumu o slobodnoj trgovini koji bi se, prema ocjeni dviju zemalja, trebao potpisati dogodine. Merkel oduševljeno podupire takav ugovor koji će njemačkim tvrtkama omogućiti izlaz na nova tržišta.

Kancelarka će tijekom boravka u Washingtonu održati govor u američkoj trgovinskoj komori. Na programu je i susret s glavnom direktoricom Međunarodnoga monetarnog fonda (MMF) Christine Lagarde.

Edward Snowden, bivši zaposlenik američke obavještajne agencije, izazvao je svađu Washingtona i Berlina otkrivši razmjere prisluškivanja obavještajne agencije NSA-e koja je, po medijskim napisima, posebno pratila kancelarkin mobitel. Obama je nastojao umiriti gnjev Merkel obećavši u siječnju u razgovoru objavljenom u Njemačkoj da se ubuduće "njemačka kancelarka ne treba brinuti" da će je Amerika špijunirati. Berlin želi ugovor kojim bi se zabranilo međusobno špijuniranje, ali Amerikanci to ne prihvaćaju. Obama je usto istaknuo da će njegova zemlja i dalje voditi obavještajne operacije, pa i među saveznicima. Prema pisanju njemačkog tiska i ocjeni analitičara, svađa zbog prisluškivanja nije zaboravljena, ali je potisnuta u drugi plan otkako je izbila ukrajinska kriza.