Međunarodni monetarni fond napravio je potez bez presedana najavivši bezuvjetne kreditne linije i neograničen iznos koji će države moći pozajmiti u bilo kojem trenutku kako bi što lakše prebrodile krizu.
"Prvi se put u povijesti dogodilo da MMF osigurava novac za fiskalnu stabilnost, a ne isključivo za održavanje deviznih rezervi zemalja", objašnjava Damir Novotny, ekonomski analitičar, koji upravo stabilnost deviznih rezervi označava kao temeljnu razliku koja razdvaja Hrvatsku i zemlje regije koje su zatražile pomoć MMF-a. "Hrvatska bi, ako bi bilo potrebno, mogla bez problema povući oko 2 milijarde eura kredita", mišljenja je Novotny, koji tvrdi da Hrvatskoj još uvijek nije potreban aranžman s MMF-om koji su u posljednje vrijeme počele tražiti gotovo sve zemlje u okruženju. Ante Babić, ekonomski analitičar, tvrdi da čekanje samo komplicira situaciju jer pregovori traju i do nekoliko mjeseci, a zbog ljetnih bi praznika novac mogao doći prekasno.

Kronični deficit

Rumunjska nije imala vremena čekati te je povukla 20 milijardi eura, dok Srbija očekuje 2 milijarde, ali pregovori još uvijek traju. "Srbiji se dogodila neugodna stvar da je ovisila o spekulativnom kapitalu koji se naglo počeo povlačiti nakon prvih znakova krize. Potom su se počele topiti devizne rezerve te su u Srbiji u samo tri mjeseca potrošili oko 700 milijuna eura.

Stoga je pomoć MMF-a bila nužnost, dok s druge strane Hrvatska još uvijek ima dovoljne rezerve", tvrdi Novotny. Smatra i da će stabilnost deviznih rezervi ponajviše ovisiti o predstojećoj turističkoj sezoni. "Situacija ipak nije tako crna kao što izgleda", zaključuje Novotny. "Dobra je vijest za cijeli svijet da je Međunarodni monetarni fond najavio kreditne linije bez uvjeta jer to znači da je povećana svijest Europske unije i SAD-a o potrebi što efikasnije borbe protiv krize", komentirao je Mladen Vedriš, član Vladina Ekonomskog vijeća i profesor na Pravnom fakultetu u Zagrebu.

Babić smatra da Hrvatska ne zadovoljava neke uvjete za MMF-ov aranžman jer ima kronični deficit platne bilance plaćanja i veliki javni dug, ali drži da je potrebno uzeti aranžman kao rezervni plan u slučaju najgoreg. "MMF kao dio širega plana za borbu protiv krize ipak je potreban jer u ovakvoj situaciji nije nimalo glupo potrošiti tuđi novac za stabilizaciju gospodarstva", kaže Babić koji tvrdi da bi aranžman povećao mogućnost plasiranja obveznica, kako je i najavio ministar financija Ivan Šuker. "Vlada bi nakon stand by aranžmana bila u mogućnosti plasirati obveznice za milijardu i pol eura, a bez njega jedva pola milijarde", kaže Babić.

Dolazak delegacije

Novi fleksibilni zajmovi MMF-a mogu se koristiti za lakše suprotstavljanje krizi ili kao preventivni instrument za sprječavanje da se ona dogodi. To u početku može biti na šest mjeseci, odnosno 12 mjeseci, s tim da se revizija udovoljavanja uvjetima provodi nakon šest mjeseci. Razdoblje otplate produljuje se na tri godine i tri mjeseca, do pet godina, za razliku od maksimalnih devet mjeseci kod programa kratkoročnih zajmova za likvidnost.

Hrvatska je dosad izbjegavala aranžmane s MMF-om koji su prema mišljenju vladajućih bili previše restriktivni i čiju su pomoć do sada označavali kao poraz javnih financija. Sada kada su uvjeti olabavljeni postavlja se pitanje hoće li i Hrvatska posegnuti za aranžmanom s MMF-om, pogotovo ako se uzme u obzir da uskoro u redovni posjet dolazi delegacija MMF-a na čelu sa šefom misije za Hrvatsku Athanasiosom Arvanitisom. "Sigurno je da će delegacija prikupiti podatke o Hrvatskoj i da će se po tome znati ravnati", kaže Vedriš.

Na pitanje o nevoljkosti vladajućih da se uključe u aranžman s MMF-om, Ante Babić odgovara: "Ne treba biti tašt jer Hrvatska može pokazati suverenost tako da u rezervi drži sredstva MMF-a, ako ih već nije potrebno trošiti. Što nam znači ne tražiti pomoć MMF-a, a biti u bankrotu sljedeće godine?". Da su najbogatije zemlje svijeta MMF postavile kao temelj globalne borbe protiv recesije potvrđuje stav Europske unije koja ne odobrava pomoć zemljama ako nisu potpisale sporazum s MMFom. EU je tako kao uvjet pomoći Rumunjskoj postavio suradnju s MMF-om, a isto su poručili i Srbiji.

Već je u vrijeme pregovora s tim dvjema zemljama bilo vidljivo da MMF mijenja strategiju jer je Rumunjskoj kredit odobren iako je imala povelik deficit od 4,6 posto. Ista se politika nastavila i sa Srbijom koja je najavila 6 posto proračunskog deficita, a sada ga je obećala prepoloviti. Hrvatski bi se deficit, prema ocjeni analitičara Hypo Alpe Adria banke, u ovoj godini trebao kretati oko 4,2 posto, ali pitanje obraćanja MMF-u ovisit će prije svega o uspjehu turističke sezone koja bi trebala donijeti prijeko potrebne devize.

Srbija dobila 3 mlrd. eura

Mlađan Dinkić, potpredsjednik Vlade Srbije i ministar ekonomije i regionalnog razvoja izjavio je u srijedu da je Vlada Srbije postigla dogovor sa Međunarodnim monetarnim fondom vrijedan ukupno 3 milijarde eura. Svi detalji nisu poznati, ali je Dinkić kazao da će javnost u četvrtak biti upoznata o rezultatima razgovora koji su ovih dana vođeni. "U naredne dvije godine očekujemo tri milijarde eura podrške od MMF-a. Od toga 2,2 milijarde eura u 2009. godini, kao i podršku u refinanciranju duga privatnog sektora. Naš program sa MMF-om značit će veću sigurnost i za građane, ali i za investitore", izjavio je Dinkić u Novom Sadu.